PLENKOVIĆEVA PLINSKA HOBOTNICA: Premijer je osobno postavio sve ljude i donosio odluke oko plina

Nacional otkriva kako je premijer Plenković preko Križnog tima i nizu uredbi svoje vlade zapravo usmjeravao poslovanje HEP-a kao najveće državne tvrtke kojoj je predodredio ulogu 'protočnog bojlera' za plin pod svojom kontrolom, a drugim rukavcima svog utjecaja isti taj HEP držao je pod svojom kontrolom iu kadrovskom aspektu
Nacional je koncem proteklog tjedna od izvora bliskog Vladi premijera Andreja Plenkovića rukom dobio nacrt sheme funkcioniranja i rukovođenja plinskim biznisom u Hrvatskoj, koja u središtu apsolutne političke odgovornosti za sve plinske afere smješta izravno Plenkovića. Ta shema, iako Nacionalu dostavljena upravo iz Plenkovićeve blizine, ujedno pomaže razumjeti zašto je oporba po izbijanju druge plinske afere u središtu svojih kritika i insistiranja na političkoj odgovornosti smjestila baš hrvatskog premijera te zašto je predsjednik SDP-a Peđa Grbin komentirajući tu aferu izjavio kako riba smrdi od glave.
Zametak te sheme nastao je početkom ožujka prošle godine kada je Plenković na zatvorenoj sjednici Vlade imenovao Križni tim za Plan intervencija o mjerama zaštite opskrbe plinom Republike Hrvatske i na njegovo čelo imenovao Davora Filipovića, dok je za zamjenika predsjednika postavio šefa Plinacra Ivicu Arara. U to tijelo imenovani su još Ivo Milatić, Jurica Lovrinčević, Kristina Čelić, Željko Vrban, Vlado Vlašić, Goran Popović, Frane Barbarić, Marin Zovko, Boris Abramović, Hrvoje Krhen, Damir Pećušak i Dubravka Vlašić Pleše. U ovoj Plenkovićevoj kadrovskoj odluci posebno odskače ime Jurice Lovrinčevića, Filipovićeva ''specijalnog savjetnika'', koji je u Plenkovićev križni tim jedini lansiran kao novopečeni autoritet za energetiku instaliran po Filipovićevoj preporuci koju je osobno potpisao upravo Plenković – dapače,
Lovrinčević je kontinuirano u sukobu interesa zato što je i dalje značajan suvlasnik tvrtke Pevex, čiji je također značajni suvlasnik i Pavao Vujnovac, trenutno najutjecajniji hrvatski privatni poduzetnik koji je poslovno carstvo razvio na trgovini plinom – između ostalog, kupovao je i ''viškove'' u najnovijoj aferi.
Plenković je upravo preko Križnog tima i niza uredbi svoje vlade zapravo usmjeravao poslovanje HEP-a kao najveće državne tvrtke, kojoj je predodredio ulogu ''protočnog bojlera'' za plin pod njegovom kontrolom, a drugim rukavcima svog utjecaja isti taj HEP također je držao pod svojom kontrolom iu kadrovskom aspektu. On je, naime, sve do prošle godine upravio tvrtku – kojoj je mandat bio istekao – kroz dulje vrijeme odbijao dati novi mandat, nego ga je obnavljao svakih šest mjeseci. ''Nikome nije vjerovao da će mu biti bezrezervno odan i poslušan i zato ih je namjerno držao da se 'prže' u neizvjesnosti'', objašnjavali su i tada i danas sugovornici Nacionala.

Slično je postupio iu mađarsko-hrvatskoj tvrtki Ini, u kojoj država također ima golem utjecaj: kada je prije godinu dana izbila afera oko prodaje plina znatno ispod tržišne cijene, otvoreno je pozvao na promjenu Uprave i na tome inzistirao sve dok se to doista nije dogodilo. Da paradoks bude veći, za provedbu tih kadrovskih egzekucija zadužen je bio upravo ministar Filipović i to unatoč tome što je izravno kontaktirao s Goranom Husićem, protagonistom te plinske afere. Filipović je s Husićem komunicirao prvo kao član Nadzornog odbora Ine, a potom kao ministar gospodarstva.
''U Plenkovićevu slučaju nikakav sustav zapravo ne postoji, ili egzistira isključivo na papiru. Plenković izravno i osobno bira sve ljude na svim ključnim pozicijama u svim ključnim subjektima, direktno su mu odgovorni i njemu ovise. Institucije jednostavno nemaju smisla'', objašnjava sugovornik Nacionala.
'Preko Filipovića i Arara, a tu je još i Filipovićev savjetnik Jurica Lovrinčević koji često nastupa kao egzekutor, Plenković diktira procese u toj sferi. Prije svega to nastoji učiniti u HEP-u koji vodi Barbarić'
Te institucije u ovom slučaju povezane su u složenu mrežu, međusobno isprepletene i ovisne, no također dijele nešto zajedničko: Andrej Plenković u njima ima glavnu riječ i potpunu kontrolu. U Hrvatskoj regulatornoj energetskoj agenciji (HERA) tako već dulje vrijeme nedostaju predsjednik i jedan član Upravnog vijeća – čemu se također čudio prošli tjedan jer navodno ni o tome ništa nije znao – pa agencija funkcionira s minimalnim odgovornim osobama. Članove vlastite vlade postavio je u upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), a od tamo se nominalno kasnije regrutiraju članovi nadzornih odbora i uprave tvrtki u kojima država još uvijek ima vlasničke udjele. Slična je situacija iu tvrtkama Plinacro, a preko potonja on kontrolira Podzemno skladište plina Okoli. Plenković je dakle osobno naredio tvrtki Ina da prodaje, tvrtke HEP da kupuje, a Okolima da skladišti plin proizveden na hrvatskim poljima, dok je Plinacru namijenjena uloga operatera. Hrvatski operater tržišta energije (HROTE) bio je nadležan za reguliranje viškova plina i on je, prema dosad dostupnim informacijama, zapravo jedini uz HEP alarmirao slabe institucije da se nešto čudno događa. Ironijom slučaja na čelu HROTE-a ne nalazi se HDZ-ov i Plenkovićev kadar, nego Boris Abramović koji je na tu dužnost imenovan još davno u kvoti HNS-a, što samo dodatno potvrđuje tezu da u ovako kriznim situacijama barem djelomično funkcioniraju isključivo institucije koje Plenković ne kontrolira. Nacional je u prošlom broju otkrio da je HROTE za odvjetničke usluge isplatio 61.890 eura odvjetničkom društvu Tina Matića. Tin Matić zastupa i Juricu Lovrinčevića u njegovim privatnim stvarima – uz njega se pojavio na skupštini dioničara Pevexa. Lovrinčević je ujedno i član Skupštine HROTE-a, gdje ga je instalirao Plenković i to kao predstavnik Ministarstva gospodarstva.
Sve to pokazuje zašto je Plenković u središtu – još preciznije, na vrhu piramide – u najnovijoj aferi ''plin za cent'', u kojoj je po dosad dostupnim informacijama Hrvatske elektroprivrede svjesno nametnut gubitak od najmanje deset milijuna eura jer je Vladinom odlukom bila prisiljena otkupljivati Ine domaći plin za 47,6 eura po megavatsatu, a potom ga zbog logističkih i tehnoloških razloga prodavati za višestruko niže iznose, čak i doslovno za jedan cent. Plenković je, kako je u prošlom broju otkrio Nacional, na ovaj problem unaprijed višekratno upozorio dopise koji su slani ministru gospodarstva Davoru Filipoviću, a njemu samome bili dostavljeni na znanje, da bi prošli tjedan iznimno nervozno reagirao na novinarska pitanja o ovom slučaju i tvrdio da te dokumente ''nikad nije čitao''.
'Plenković izravno i osobno bira sve ljude na svim ključnim pozicijama u svim ključnim subjektima, direktno su mu odgovorni i njemu ovise. Institucije naprosto nemaju smisla'
''Andrej Plenković u Hrvatskoj je formirao krajnje neodrživ sustav upravljanja u kojemu je njegova riječ zadnja, u kojemu on osobno donosi ili barem mijenja sve poteze iu kojemu se njegova nepogrešivost ne preispituje. Tako je u svim sferama politike, gospodarstva i društvenog života, pa je tako iu energetskom, odnosno plinskom sektoru'', rekao je za Nacional ovaj izvor iz Plenkovićeva neposrednog okruženja.
Krajnje je indikativno da je upravo taj izvor, iziritiran po HDZ-u iznimno neugodnom plinskom aferom, izradio shemu u kojoj su skicirane nominalne politički posložene relacije i tako vrlo plastično dočarao kako izgleda plinska piramida s Plenkovićem na čelu: to dokazuje da su u HDZ-u itekako svjesni razornog učinka ove afere na njihov javni imidž manje od godinu dana uoči parlamentarnih izbora.
''Premijer je osobno formirao svojevrsni 'krizni tim' za upravljanje plinskim biznisom, a njega suštinski čine tek dvije osobe s ključnim utjecajem: ministar gospodarstva Davor Filipović i manje eksponirani Ivica Arar, predsjednik Uprave Plinacra koji je formalno nestranačka osoba, ali u suštini nama vrlo blizu. Preko njih dvojice – a tu je još Filipovićev savjetnik Jurica Lovrinčević koji često nastupa kao egzekutor – Plenković diktira procese u ovoj sferi. Prije svega to nastoji učiniti u HEP-u, gdje se na čelu nalazi Frane Barbarić kojeg Filipović ipak nije uspio smijeniti is kojim je mjesecima na ratnoj nozi, te se u HROTE-u na čijem se čelu nalazi Boris Abramović, zapravo jedini koji je u ovoj aferi istupao jasno, logično i koncizno'', objašnjava za Nacional ovaj izvor blizak Vladi.
On, naime, i formalno i stvarno isključivo samostalno odlučuje o imenovanjima uprava u HEP-u, Plinacru i Ini, on postavlja sve ključne osobe na čelu Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), pa čak i u skladištu plina Okoli.
U toj pojednostavljenoj shemi utjecaja u plinskom biznisu mnoge aktere dakako spajaju međusobni odnosi različite vrste, uglavnom definirani zakonima, no svima njima zajednička je jedna, ključna veza – prema Andreju Plenkoviću odnosno ''AP-u'', kako ga sami HDZ-ovci kolokvijalno nazivaju čak i nakon što je taj akronim postao ozloglašen objavom transkripata razgovora optuženih Gabrijele Žalac i Josipe Rimac. Nikomu od glavnih aktera stoga nije nimalo neobično da je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić svoje dopise u kojima mjesecima unaprijed upozorava na moguću plinsku aferu ustrajno šalje ''na znanje'' i samom predsjedniku Vlade: on je na vrhu piramide, pa mora biti obaviješten.
Hrvatska elektroprivreda dosad je, po grubim procjenama, samo u ovoj aferi oštećena za iznos od najmanje 10 milijuna eura, što su Plenkoviću bliski ljudi nastojali relativizirati tvrdnjom da su zapravo građani manje uštedjeli.
Lovrinčević je kontinuirano u sukobu interesa jer je i dalje značajan suvlasnik tvrtke Pevex, čiji je značajan suvlasnik i Pavao Vujnovac, koji je kupovao i 'viškove' u najnovijoj aferi
''Zbog Uredbe Vlade građani su plaćali pet puta manju cijenu plina od tržišne, što znači da je za njih ušteda iznosila 370 milijuna eura. Ako se uzme gubitak koji je HEP imao zbog ovih viška, to znači da mu je ušteda bila 360 ili 350 milijuna eura'', drsko je objašnjenje plasirano iz vladajuće stranke, na koje se u istom stilu nadovezao i Plenković izjavio da ''građani neće financijski osjetiti ovu aferu''.
To je naprosto još jedna njegova javno izrečena drska laž. Građani će tu aferu osjetiti otplaćivanjem kredita od 400 milijuna eura koje je Vlada Uredbom odobrila HEP-u upravo za potrebe pokrivanja razlika u cijeni kupovine i prodaje plina. Za taj je kredit Plenković odobrio državna jamstva. Pojednostavljeno govoreći, Plenković je odobrio zaduženje hrvatskih građana u tom iznosu kako bi subvencionirao jeftinu struju za građane.
''Stav da građani neće financijski osjetiti ovu krizu je krajnje zabrinjavajući jer pokazuje da je Plenković možda doista i sam sebe uvjerio u vlastitu nepogrešivost, što je posljedica činjenice da uživa apsolutnu vlast i korak prema otklizavanju u autokraciju'', otvoreno tvrdi Nacionalov sugovornik koji je, ponavljamo, vrlo blizu upravo Plenkoviću i njegovoj vladi.
U takvoj atmosferi Vlada i HDZ iščekuju rasplet plinske afere u kojem su samo dvije nepoznanice: kao prvo, koliko dugo će trebati USKOK-u da rasvijetli slučaj koji su, potvrđeno je, prošlog tjedna počeli istraživati. I drugo, hoće li se u međuvremenu zbog toga početi događati promjene. I na kojim pozicijama.
Potpredsjednik Vlade i HDZ-a Branko Bačić otvoreno je prošlog tjedna kazao: ''Znate da USKOK provodi izvide. Ako se utvrdi kazneno djelo, jasno je da će se snositi posljedice. Ovako ne možemo iščitati radnju da je došlo do namjernog postupka koji bi prouzročio takvu štetu.''
U prijevodu, u Vladi i HDZ-u odlučili su riskirati i čekati eventualnu reakciju USKOK-a, kojemu je ipak diskretno poslan signal da pripazi kako postupa u aferi koja je ''kompleksnija nego što se to čini'', odnosno u istraživanju transakcija s plinom koje su, kako se Plenković konstantno izjašnjava, ''krajnje složene iu stanju ih je protumačiti iznimno uzak krug stručnih ljudi''. Uhićenje još pokojeg aktivnog dužnosnika djelovalo bi vrlo neugodno na njegov ionako poljuljani javni imidž, pogotovo stoga što je svih njih on osobno birao i postavio. Plinom u Hrvatskoj upravljaju i njime trguju isključivo Plenković i njegovi ljudi.












