JRM JE IMALA FLOTE, BAZE I RAKETE – HRVATSKA GOTOVO NIŠTA: 10. rujna počinje utrka za Jadran

Deseti rujna 1991. nije formalni datum osnutka Hrvatske ratne mornarice, ali je jedan od onih datuma bez kojih se njezin nastanak teško može razumjeti.

Toga dana dogodio se prijelom na moru. Jugoslavenska ratna mornarica više se nije pripremala za neku apstraktnu obranu zajedničke države, nego je svoj sustav prilagođavala stvarnom ratnom djelovanju na hrvatskom Jadranu.

U memoarskoj građi „Prilozi za povijest Hrvatske ratne mornarice u Domovinskom ratu (1991.)“, koju je objavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, taj je trenutak opisan vrlo jasno. Prema procjeni Generalštaba JNA, JRM je upravo 10. rujna 1991., „koje li ironije“, na Dan JRM-a, započela provedbu novoga ratnog ustroja i pripremu za početak borbenih djelovanja.

To je, dakle, ono što se stvarno dogodilo 10. rujna.

JRM se raspoređuje za nadzor čitavog hrvatskog Jadrana

Promjena nije bila samo administrativna. Iza izraza „ratni ustroj“ stajao je sustav kojim je JRM trebala nadzirati pomorske komunikacije, hrvatske luke i otočni prostor.

Ratni brodovi organizirani su u taktičke grupe raspoređene duž gotovo cijele hrvatske obale. Na sjeveru je djelovala TG Lošinj, u srednjem Jadranu TG Kaštela, TG Vis i TG Ploče, a na jugu TG Dubrovnik. U njihovu sastavu nalazili su se veliki patrolni brodovi, raketne topovnjače, raketni i torpedni čamci, patrolni brodovi i minolovci. Memoarska građa izričito navodi da su tako raspoređeni kako bi mogli spriječavati nedopuštenu plovidbu i nametnuti pomorsku blokadu.

Posebno snažna bila je Taktička grupa Kaštela, oslonjena na splitsko područje, dok su Vis i Lastovo JRM-u pružali dubinu i sigurne baze. Prema jugu su pomorske snage zatvarale prilaze Dubrovniku, a prema sjeveru kontrolirale Kvarner i prilaze Rijeci.

Drugim riječima, 10. rujna nije donesena samo odluka da se nešto reorganizira na papiru. JRM se pripremala pretvoriti svoju golemu mirnodopsku infrastrukturu na hrvatskoj obali u ratni sustav.

Nasuprot velikoj JRM – mornarica koja još nema ni ime ni flotu

Na hrvatskoj strani slika je bila potpuno drukčija.

Hrvatska ratna mornarica toga 10. rujna još formalno nije postojala. Nije imala klasičnu flotu niti sustav kakvim je raspolagala JRM. Međutim, stvaranje hrvatske pomorske komponente već je bilo počelo.

Memoarska građa bilježi da je Sektor mornarice pri Zapovjedništvu ZNG-a RH postojao već u kolovozu 1991., dok je admiral Sveto Letica i prije službenog imenovanja obilazio Zapovjedništvo 6. operativne zone u Splitu. Nekoliko dana prije nego što će postati zapovjednik HRM-a javno je pozvao ljude mornaričkih specijalnosti koji su napuštali JNA i JRM da budu spremni uključiti se u hrvatsku mornaricu.

To je važno upravo za razumijevanje 10. rujna: Hrvatska tada još nema službeno ustrojenu ratnu mornaricu, ali ljudi koji će je stvoriti već su na svojim mjestima ili im se približavaju.

U Splitu je djelovala dragovoljačka skupina „Bumerang“, uz koju se također veže dio ljudi budućeg Zapovjedništva HRM-a. Na zadarskom području već je pokrenuta jedna od najzanimljivijih improvizacija čitavog početka rata – Odred naoružanih brodova Kali.

Kali: dva dana prije osnutka HRM-a već donesena odluka o naoružanim hrvatskim brodovima

Ovo je možda najjači hrvatski detalj koji možemo staviti u članak, a da ne odlazimo s 10. rujna u kasnije bitke.

U Kalima na Ugljanu inicijativni sastanak održan je 8. rujna 1991. Na njemu su Gorki Kurtin, Josip Dundov, Davor Rakvin, Duško Vidov, Zdenko Vidov, Stanko Jurin i Slobodan Gauta procijenili stanje i donijeli odluku o stvaranju Odreda naoružanih brodova. Zdenko Vidov određen je za zapovjednika, Slobodan Gauta za dozapovjednika, a Kurtin za zapovjednika skupine glisera.

Desetog rujna taj se odred nalazio upravo u početnoj fazi organiziranja: birali su se odgovarajući brodovi, tražio se položaj postrojbe unutar hrvatskog obrambenog sustava i razrađivali početni zadaci. Brodovi još nisu bili flota HRM-a niti je odred tada bio u njezinu sastavu; sam HMDCDR napominje da su njegove posade bile legitimni pripadnici hrvatskih snaga, ali da ONB Kali nije pripadao HRM-u.

To je povijesno puno snažnije od umjetnog pomicanja datuma osnutka HRM-a: istodobno dok jedna velika, dobro naoružana jugoslavenska mornarica prelazi u ratni ustroj, u hrvatskim mjestima ljudi već razmišljaju kako ribarske brodove pretvoriti u ratna plovila.

Kasnije će kaljski brodovi biti oslobođeni ribarske opreme, ojačani, naoružani, opremljeni radiouređajima i radarima te obojeni u sivu ratnu boju. Međutim, to se nije dogodilo 10. rujna i zato te kasnije detalje ne treba predstavljati kao događaj današnjeg datuma. Prvo isplovljavanje Odreda memoarska građa stavlja tek na 28. rujna 1991.

Dva potpuno različita svijeta na istome moru

Na jednoj je strani 10. rujna bila JRM s ratnim lukama, velikim patrolnim brodovima, raketnim topovnjačama, torpednim i raketnim čamcima, podmornicama, obalnim topništvom, radarima, skladištima i bazama raspoređenima duž Jadrana.

Na drugoj strani još nije postojala ni službeno ustrojena Hrvatska ratna mornarica.

Postojali su, međutim, ljudi.

Bivši časnici i dočasnici JRM-a koji su napuštali jugoslavenske snage, hrvatski dragovoljci, pomorci, ribari, radnici brodogradilišta, pripadnici ZNG-a i policije te skupine koje su već tražile brodove, oružje i načine kako se suprotstaviti mornarici koja je do tada praktički neograničeno gospodarila Jadranom.

U tome je stvarna povijesna težina 10. rujna 1991.

Samo dva dana dijelit će ih od službenog imena

Hrvatska ratna mornarica službeno je utemeljena 12. rujna 1991., kada je predsjednik Republike Franjo Tuđman admiralom Svetom Leticom imenovao njezina prvog zapovjednika i dao mu zadaću ustrojavanja mornarice sposobne suprotstaviti se JRM-u i osigurati hrvatske pomorske komunikacije. Zapovjedništvo je počelo raditi u Splitu, u Jadranskoj 1.

Tek nakon toga slijedit će događaji koji će Hrvatskoj dati ono što 10. rujna gotovo da nije imala: ratne brodove, obalne bitnice i ozbiljniji organizirani pomorski sustav.

Za današnji članak tu treba stati.

Bitka za vojarne koja počinje 14. rujna, preuzimanje prvoga ratnog broda, Žirje, Šibenik, Ploče i velika zapljena brodova pripadaju svojim datumima. Dovoljno je tek naznačiti da je 17. rujna JRM proglasila prvu pomorsku blokadu, čime je ono što je započelo ratnim ustrojem 10. rujna vrlo brzo postalo otvoreno djelovanje protiv hrvatskih luka, otoka i pomorskog prometa.

Desetog rujna 1991. Hrvatska još nije imala ratnu mornaricu u formalnom smislu. Jugoslavenska mornarica već se pripremala za rat protiv nje. Dva dana poslije Hrvatska će joj odgovoriti osnivanjem vlastite Hrvatske ratne mornarice.