Početak otvorene agresije: 3. srpnja 1991., ulazak JNA u Baranju
Na današnji dan, 3. srpnja 1991., kolona od 60-ak tenkova i oklopnih transportera, praćena vojnicima i rezervistima JNA te prvim srpskim dragovoljcima i četnicima, prešla je most kod Batine i ušla u Baranju s područja Vojvodine.
Tenkove i vojnike, koje su u Srbiji ispratili uz glazbu i cvijeće, dijelom su se uputili prema Belom Manastiru, gdje se nalazila vojarna Kosta Nađ, a dijelom prema hrvatsko-mađarskoj granici. Tamo su ih dočekali lokalni Srbi čiji su "štabovi TO" bili spremni za zajedničke akcije protjerivanja svih nesrba.
Ova otvorena agresija uslijedila je nakon razdoblja "tihe okupacije" koja je u istočnoj Hrvatskoj bila na djelu još od veljače te godine, nakon neuspjelog državnog udara. Bio je to početak okupacije najplodnije hrvatske regije, površine 1.148 km², koja je padom Bilja 3. rujna u cijelosti zauzeta i pretvorena u logor na otvorenom.
Hrvatsko stanovništvo i pripadnici mađarske manjine bili su protjerani iz svojih domova, a oni koji su ostali, tretirani su kao roblje. Danonoćno su radili na njivama i u šumama pod nadzorom okupacijskih vlasti, s bijelim trakama na rukavima kako bi se razlikovali od Srba. Pritom su progonjeni i šikanirani na različite načine, podsjećaju Crne mambe. Uspostavljeno je i nekoliko zatvora, među kojima je najzloglasniji bio onaj u Belom Manastiru. Tamo su zarobljeni hrvatski vojnici mučeni, prebijani, psihološki zlostavljani i izgladnjivani. Premlaćivanje, odvođenje na višesatna "saslušanja", otimačina, pljačka i teror postali su svakodnevica za Hrvate, Mađare i druge građane koji su predstavljali smetnju uspostavi etnički čiste srpske paradržave na hrvatskom državnom području.
Među brojnim zločinima, ostaje zabilježen onaj na farmi Sudaraš kod Belog Manastira 17. listopada 1991., kada su srpski zločinci bez ikakvog razloga ubili Vinka Čička (50 godina) i njegova tri sina: Matu (23), Antu (25) i Ivana (27), čija su tijela masakrirali do neprepoznatljivosti.
Neki stručnjaci, uključujući vodećeg stručnjaka za međunarodno pravo akademika Davorina Rudolfa, smatraju da bi se 3. srpnja trebao smatrati službenim početkom Domovinskog rata. Sukobi u Pakracu, Plitvicama, Borovu Selu i na Banovini, kaže Rudolf, spadaju u pobunu, dok je ulazak tenkova u Baranju obilježio prvi oružani sukob između dvije vojske.
Izvor: 7dnevno
