Podsjećamo što se sve zbivalo prije dolaska Rafalea: Lobiranja, propali natječaji i rasprave o cijeni

U četvrtak je u Hrvatsku napokon stigla prva skupina borbenih aviona Rafale – 6 od njih ukupno 12 – nabavljenih za potrebe modernizacije zračnih snaga. Hrvatska se još prije desetljeće i pol odlučila modernizirati ratno zrakoplovstvo, ali je u tom procesu, koji je sada na kraju, bilo dosta komplikacija. 

Na prvom natječaju za nabavu borbenih aviona, zaključenom 2018. godine, odabrana je izraelska ponuda. Radilo se o 12 aviona F-16 Barak, proizvedenih u drugoj polovici 80-ih godina prošlog stoljeća. Oko tog odabira bilo je više kontroverzi. Kritičari su tvrdili da se radi o prestarim i potrošenim avionima, s obzirom da su ih koristile izraelske zračne snage. Osim toga, prigovaralo se i tome što se radi o posebno prerađenoj verziji američkog aviona F-16 koju su Izraelci napravili za svoje potrebe.

Nakon prvog natječaja propao posao s Izraelcima težak 475 milijuna eura

Što se tiče financijske strane te ponude, ti avioni koštali su 475 milijuna eura, i bila je ponuđena mogućnost otplate na rok od 10 godina, uz plaćanje dvije rate godišnje bez kamata. Posao s Izraelcima na kraju je propao jer SAD nisu dale sva potrebna odobrenja za realizaciju tog posla. Amerikanci su, naime, tražili da Izraelci uklone sve preinake koje su napravljene na Barak verziji aviona, odnosno da ga prije isporuke vrate u prvobitno stanje. 

Na taj natječaj javila se i Švedska, koja je nudila nove avione Gripen. Šveđani su vrlo ozbiljno bili pristupili natječaju u Hrvatskoj, pa su čak otvorili i predstavništvo u Zagrebu. Njihova ponuda koštala je oko milijardu eura, uz rok otplate od 10 do 15 godina. Uz to su nudili gospodarsku  i tehnološku suradnju, otvaranje istraživačkog centra u sklopu Ericssona Nikole Tesle i slično.

Uz Švedsku, na taj natječaj javili su se i Amerikanci, koji su nudili F-16 Block 70, te je njihova ponuda bila, preračunato u eure, oko 1,3 milijarde, bez kamata uz otplatu na 10 godina. Stigla je i ponuda iz Grčke, ali je ona odbijena jer nisu ispunjeni tehnički zahtjevi.

Nakon što je taj natječaj propao, u srpnju 2019. Vlada raspisuje novi, na koji se ponovno javljaju Švedska i SAD s istim (novim) avionima kao i na prethodnom natječaju, Izraleci s korištenim F-16 ali ovaj puta Block 30, umjesto Baraka i Francuska s korištenim Rafaleima. Gotovo dvije godine kasnije, u svibnju 2021. Vlada je objavila da je odlučila nabaviti Rafale. 

Ukupna vrijednost ugovora je oko milijardu eura, i dogovoren je rok otplate od šest godina, koji je krenuo 2021. godine, nakon što je potpisan ugovor. Uz to, procjenjuje se da će održavanje 12 aviona godišnje koštati ukupno oko 25 milijuna eura.

Proizvođač Rafalea zatrpan narudžbama

Inače, Rafale je jedan od popularnijih borbenih zrakoplova posljednjih godina. Njegov proizvođač Dassault Aviation zatrpan je narudžbama. Osim francuskog ratnog zrakoplovstva i mornarice, koriste ga i mnoge druge države. Osim sada, Hrvatske, naručile su ga ili već koriste Egipat, Grčka, Ujedinjeni arapski emirati, Indonezija, Katar itd.

Rafale je prvi puta poletio 1986. godine, te se smatra avionom 4+ generacije, sa nekim dodatnim osobinama poput ograničenih “stealth” karakteristika i ispaljivanja dalekometnih raketa. 

Dassault kao jednu od svojih prednosti ističe mogućnost brze isporuke novih aviona – svega tri godine nakon potpisa ugovora. No, posljednjih godina nagomilali su veliki broj narudžbi, što bi im moglo stvorili probleme u proizvodnji i poštivanju rokova isporuke.

Prema podacima koje je iznio Međunarodni institut za strateške studije, inače britanski think-tank, u razdoblju od osam godina, između 2026. i 2033. Dassault treba isporučiti ukupno 174 aviona. Prošle godine cilj im je bio proizvesti 15 aviona, no uspjeli su ih završiti samo 13, tako da nije teško izračunati da će trebati značajno povećati proizvodnju, ako ne žele kasniti s isporukama.

Prošle godine Dassault je primio narudžbe u vrijednosti od 8,25 milijardi eura, što je za oko 60 posto manji iznos u usporedbi s onim iz 2022. godine od 20,95 milijardi eura. Prihodi od prodaje prošle godine iznosili su im 4,8 milijardi eura, a neto dobit oko 886 milijuna eura.