Pokreće se postupak protiv načelnika Glavnog stožera?
Vanja Moskaljov · · 4 min čitanja
Novi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general Tihomir Kundid, nije predao svoju imovinsku karticu u roku od 30 dana nakon stupanja na dužnost, što je bio obavezan po zakonu, a za to bi mogao snositi sankcije
Kako je uvidom u imovinske kartice objavljene na službenim stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa utvrdio tportal, Kundid nije predao imovinsku karticu 30 dana od dana stupanja na dužnost, odnosno od 1. ožujka ove godine, iako prema zakonu spada među dužnosnike koji su to obavezni učiniti. Poslali smo upit Povjerenstvu, a iz njihovog odgovora proizlazi da bi general mogao snositi sankcije.
'Obveznik Tihomir Kundid, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, nije u rokovima propisanima člankom 10. stavkom 2. i 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Narodne novine br. 143/21., 36/24., dalje u tekstu: Zakon) podnio imovinsku karticu povodom stupanja na dužnost načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, slijedom čega je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa protiv obveznika otvorilo predmet te će na temelju članka 14. stavka 4. Zakona odlučivati o pokretanju postupka protiv obveznika vezano za povredu odredbi o imovinskoj kartici', odgovorili su za tportal iz Povjerenstva.
Otvaranje predmeta ne znači da je automatski potvrđen prekršaj, ali s obzirom na to da kartica nije predana, vjerojatno će Povjerenstvo pokrenuti postupak i izreći neku sankciju. One se, prema zakonu, ne izriču dužnosnicima koji prvi put podnose imovinske kartice nakon što su uopće stupili na bilo koju dužnost, no Kundid ne spada u tu kategoriju jer je 2020. već predao imovinsku karticu kao dužnosnik, kada je bio zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske. Što se tiče sankcija, one se mogu izreći u vidu opomene ili novčane kazne, ovisno o procjeni Povjerenstva je li riječ o lakšoj ili težoj povredi zakona, s time da se novčana kazna kreće od 530 do 5309 eura.
Najpoznatiji slučaj vezan za nepredavanje imovinske kartice onaj je bivšeg saborskog zastupnika i bivšeg splitskog gradonačelnika Željka Keruma, kojem je Povjerenstvo 2016. izreklo maksimalnu kaznu od 40.000 kuna (5309 eura) zato što nije predao karticu nakon prestanka dužnosti, što su dužnosnici također obavezni po zakonu. Koliko je poznato, Kerum tu kaznu nikad nije platio, a Povjerenstvo je nije moglo prisilno naplatiti zato što je tadašnji zakon predviđao samo mogućnost ovrhe dužnosničke plaće, a ne i prihoda nakon prestanka dužnosti. U novije vrijeme ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman krajem 2023. kažnjen je također maksimalnom kaznom od 5309 eura zbog nepravilno ispunjene imovinske kartice, odnosno zato što u nju nije unio milijunske iznose koje je dobivao od više tvrtki.
Ono što bi Kundidu moglo pomoći je to da je u međuvremenu pokrenuo proceduru predaje kartice, što je Ministarstvo obrane potvrdilo nakon tportalova upita.
'Administrativna procedura ispunjavanja i predavanja imovinske kartice načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general-pukovnika Tihomira Kundida prema Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa RH je u tijeku (otvaranje korisničkog računa i digitalno ispunjavanje imovinske kartice)', odgovorili su iz MORH-a.
Imenovan sa zakašnjenjem zbog neslaganja Milanovića i Plenkovića
General-pukovnik Tihomir Kundid za načelnika Glavnog stožera imenovan je 1. ožujka, nakon što je dva dana prije istekao mandat njegovom prethodniku, admiralu Robertu Hranju. Dva dana prije stupanja na dužnost, Kundida je predsjednik RH Zoran Milanović promaknuo iz čina general-bojnika u čin general-pukovnika. Razlog za imenovanje u zadnji čas bilo je neslaganje Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, odnosno ministra obrane Ivana Anušića, oko toga je li u paketu s Kundidovim imenovanjem dogovoreno i to da Daniel Markić ostane još jedan mandat na čelu Sigurnosno-obavještajne agencije, kako su tvrdili Plenković i Anušić, ili ne, kako je tvrdio Milanović, koji je tražio mini reformu vezanu za sigurnosne provjere, a nakon što je Ivan Turudić imenovan za glavnog državnog odvjetnika bez provedene sigurnosne provjere. To pitanje na kraju nije riješeno, ali je Kundid ipak imenovan.
Kundid je kao zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske bio dužnosnik prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa prije njegove promjene, pa se na stranicama Povjerenstva pretragom još uvijek može naći njegova kartica iz 2020., u kojoj piše da je sveučilišni specijalist menadžmenta, da mu je tadašnja plaća bila 16.500 kuna (2190 eura), a da mu supruga radi u osnovnoj školi te da joj plaća iznosi 8000 kuna (1062 eura). Kundid je tada prijavio da je vlasnik stana u Zagrebu od 62,80 četvorna metra, vrijednog 800.000 kuna (106.178 eura), a stekao ga je kupnjom iz primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada, novčanom pozajmicom te kreditom banke, no dalje se u kartici ne navodi kredit pa je moguće da je u to vrijeme bio otplaćen.
Dalje Kundid navodi da posjeduje automobil Mercedes C klase iz 2008. vrijedan 60.000 kuna (7963 eura), a kupio ga je iz primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada. Također navodi da posjeduje 448 dionica Intercapital Asset Management d.o.o. Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te da nominalna vrijednost dionice iznosi 21.000 kuna (2787 eura).
