‘Ovo je najčasniji popis koji Hrvatska može objaviti’, tim je riječima 19. prosinca 2012. godine tadašnji ministar branitelja Predrag Fred Matić predstavio Registar branitelja Domovinskog rata, dok ga je nadležno ministarstvo predstavilo kao ‘Imena za vječnost’.
“Registar je iskaz poštovanja prema velikom interesu javnosti, prema ljudima koji su časno branili sela i gradove. Moj ratni put upravo je objavljen. Iznimno sam ponosan na njega”, rekao je Matić na predstavljanju i dodao da postoje i lažni branitelji te da oni potpadaju pod kazneno djelo. Štoviše, Matić je bio uvjerenja da ima čak 150.000 branitelja s lažnim statusom. Kazao je da su ih kritizirali da se igraju sa sigurnošću hrvatskih građana, ali i da su s oprezom krenuli u objavu registra.
U općem dijelu registra bilo je navedeno ime, prezime i ime jednog roditelja branitelja, datum, mjesto i država rođenja, spol, mjesto prebivališta i adresa stanovanja, broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru, pripadnost MUP-u ili MORH-u te status branitelja ili dragovoljca.U posebnom dijelu registra nalazio se i naziv postrojbe kojoj je branitelj pripadao i razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu, no taj dio je bio dostupan samo uz pisanu privolu branitelja.
Registar ugašen nakon pet godina
Nakon javne objave, u Registru branitelja bilo je upisano 502.678 branitelja. a sredinom 2016. upisan je 505.221 branitelj. Do 2016. podneseno je 2.449 anonimnih prijava zbog navodnih lažnih statusa.
Tadašnji i današnji ministar branitelja Tomo Medved kazao je da branitelji od javnog registra nisu imali ništa jer i dalje za dokazivanje statusa moraju ići po potvrde u županijske urede državne uprave.
Registar nije ispunio svrhu?
Na pitanje je li Registar ispunio svrhu da bude ‘popis najčasnijih ljudi’, kako je to Matić govorio kada je objavljen, bez navodnih 150 tisuća lažnih branitelja, Medved je u veljači 2017. godine izjavio kako ne želi komentirati motive zbog kojih je njegov prethodnik registar objavio. Na pitanje koliko je lažnih branitelja skinuto iz registra i koliko je postupaka protiv takvih pokrenuto pred pravosudnim tijelima, ali i koliko je novih branitelja koji su regulirali status upisano u Registar branitelja, Medved nije dao odgovor.
‘Ne želim o brojkama. Ono što je bitno je to da se upravni postupci provode i ako upravni sud donese odredbu da se skida iz registra, to se i provodi’, rekao je Medved u veljači 2017 godine. Napomenuo je kako je Registar manjkav jer postoji niz parametara koji nisu vidljivi, među njima je i podatak je li koji branitelj preminuo.
No, Matić je i dalje branio jedan od najvećih projekata u svom mandatu. “Registar je pokazao dosta dobrih stvari i niti jednu lošu. Da je polučio spektakularne rezultate, nije”, kazao je u veljači 2017. godine i napomenuo kako se očito nešto s razlogom namjerava sakriti. Ni Matić nije znao koliko je onih sa sumnjivim statusom prijavljeno DORH-u, no zna da je prilikom objave u Registru bilo nekoliko tisuća ljudi manje nego nekoliko godina poslije.
Foto: Facebook
Sarkastični Matić: Očekujem milijuntog branitelja
“Registar nije objavljen da bi bio lov na vještice, to je popis najčasnijih ljudi. To što se na njemu nalaze i oni koji tamo ne pripadaju, neka se i oni malo zacrvene. Neki jesu prijavljeni DORH-u, no to nije bilo u domeni Ministarstva branitelja. Sada kada se registar zamrači, za dvije godine vidim sliku kako milijuntom branitelju premijer Plenković i ministar Medved uručuju cvijeće i bombonijeru’, kazao je Matić u veljači 2017. za tportal.
Objava registra 2012. godine naišla je na brojne kritike, prije svega, braniteljskih udruga pri čemu su Matić i tadašnja Vlada Zorana Milanovića bili posebno na udaru. Međutim, broj hrvatskih branitelja je u nadolazećim godinama i dalje rastao.
Razlog tome je Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koji je Hrvatski sabor izglasao krajem 2017. godine. Kada se donosio taj zakon, rečeno je kako će kroz njega biti osigurana odgovarajuća skrb i prava, uz uvažavanje zdravstvenog i socioekonomskog stanja hrvatskih branitelja, ali i da se njime želi omogućiti da svoje pravo iskoriste i oni koji to, iz bilo kojeg razloga, još nisu napravili.
U četiri godine još 7205 branitelja
Na dan stupanja na snagu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, u prosincu 2017., u evidenciji hrvatskih branitelja bilo je ukupno 505.935 hrvatskih branitelja, tada 441.257 živih. Prema službenim podacima, na dan 30. studenog 2021. godine u evidenciji Ministarstva hrvatskih branitelja bilo ukupno 513.140 hrvatskih branitelja, od kojih je bilo 426.345 živih.
U te četiri godine status hrvatskog branitelja ostvarilo je 7205 hrvatskih branitelja, a u istom razdoblju umrlo je više od 22.000 hrvatskih branitelja. Ministarstvo je tada objasnilo kako se dio novoostvarenih statusa odnosi i na postupke koji su započeti prije 2009. godine te su nakon dugotrajnih sudskih postupaka pravomoćno okončani.
Posljednji zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković izjavio je svojedobno kako nekakva realna brojka kaže da je Hrvatsku branilo od 250.000 do 280.000 tisuća branitelja ili upola manje od broja u registru. Borković ja kazao kako je puno tu nejasnoća i nelogičnosti koje bacaju brojne sumnje na sve to što se događa.
Matić: Svi znamo da nas je u Vukovaru bilo manje od 2000
Dodaje i kako u registru branitelja ima svega i svačega te da je sve to što se događa s napuhanim brojem branitelja zapravo posljedica davnih dana s kraja 90-ih godina prošlog stoljeća kada su tadašnji ministri unutarnjih poslova i obrane “promijenili pravilnik i omogućili da status branitelja može dobiti svatko”.
Predrag Matić, pak, smatra da se zapravo radi o stranačkom zbrinjavanju te da iza svega stoji HDZ. “Iskreno, meni nije jasno kako je sve ovo moguće. Kako je moguće da netko 30 godina nije mogao ostvariti status branitelja? U vrijeme dok sam ja bio ministar samo su dva branitelja dobila status, i to zato što zbog objektivnih okolnosti nisu prije ostvarili taj status. Može status branitelja i 50 godina poslije ostvariti jedna, dvije ili pet osoba, ali ne i njih 7000. To je nemoguće”, rekao je Matić u siječnju 2022.
Prokomentirao je broj branitelja koji su branili Vukovar i broj Vukovaraca koji danas imaju status branitelja. “Da je 1991. godine Vukovar branilo 6500 branitelja, obrana grada do danas ne bi bila slomljena. Svi znamo da nas je bilo manje od 2000, a kako se došlo do brojke od 6500, ne znam. Gdje je bilo tih više od 4000 branitelja, s kojim oružjem i u kojim dijelovima grada? Ista se priča ponovila i u drugim dijelovima Hrvatske poput Dubrovnika, Osijeka…”, kazao je tada Matić za Večernji list.
Rehak: Vukovarci su bili na ratištima širom Hrvatske
No, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak tada je izjavio kako takvi komentari nisu korektni jer treba razlikovati branitelje Vukovara i branitelje iz Vukovara jer su Vukovarci bili na ratištima širom Hrvatske.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.