Poruke Vučiću i Kurtiju uoči Bruxellesa: Americi i Europskoj uniji se ne govori ‘ne’
Dijalog Srbije i Kosova je u ključnoj fazi i „na prekretnici“, a EU očekuje da će Beograd i Priština prihvatiti europski plan za rješavanje kosovskog pitanja, poruke su visokih europskih dužnosnika Beogradu i Prištini uoči sastanka na vrhu u Bruxellesu 27. veljače, izvještava Hina.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti su, unatoč protivljenju nekim dijelovima i hodogramu ponuđenih rješenja u francusko-njemačkom planu za Kosovo, koji je EU preuzela kao svoj, potvrdili sudjelovanje u novom krugu dijaloga.
Prijedlog sporazuma dvjema stranama su u drugoj polovici siječnja predstavili američko-europski diplomati, a dokument predviđa poštivanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu (Zajednica srpskih općina ZSO).
Vučić je rekao da je Srbija “spremna prihvatiti koncept europskog plana” i “raditi na primjeni predloženog sporazuma”, a Kurti je poručio da Kosovo “prihvaća prijedlog EU-a za normalizaciju odnosa” i smatra ga dobrom osnovom za daljnje razgovore i solidnom platformom za napredovanje.
Vučić i Kurti će sa šefom eurodiplomacije Josepom Borrellom i posebnim predstavnikom EU-a za dijalog Miroslavom Lajčakom u ponedjeljak prvo imati odvojene razgovore, a zatim i zajednički sastanak, a iz Bruxellesa su im upućene jasne poruke i očekivanja. Lajčak je u međuvremenu beogradskim medijima rekao kako očekuje da će Beograd i Priština na tom sastanku prihvatiti europski plan, za koji vjeruje da će „postati obvezujući i za jednu i za drugu stranu“.
Lajčak: Nije u pitanju privremeni sporazum
„To nije privremeni sporazum, poslije njega će se nastaviti proces sveobuhvatne normalizacije odnosa koji treba završiti potpisivanjem sveobuhvatnog sporazuma, prije ulaska Srbije i Kosova u Europsku uniju”, rekao je Lajčak u intervjuu Tanjugu.
Lajčak je podsjetio da su obje strane rekle da prihvaćaju taj prijedlog i da je „vrijeme sazrelo“. „Očekujemo od naših partnera da službeno i javno prihvate taj prijedlog i da razgovaramo o njegovoj implementaciji, što je cilj našeg sastanka u ponedjeljak”, istaknuo je Lajčak. Nije izravno odgovorio na pitanje o tome je li u ovoj fazi taj sastanak presudan „po načelu uzmi ili ostavi“, poručivši da će „od stajališta strana u pregovorima ovisiti naredni koraci“.
Prihvaćanje prijedloga koji podržava 27 članica EU-a i SAD znači da su oni odlučili poboljšati svoje odnose i ubrzati svoj europski put, rekao je Lajčak naglasivši kako bi, u suprotnome „to bi bio negativan signal“ da Beograd i Priština nisu spremni normalizirati međusobne odnose. „Svi znaju šta očekujemo od sastanka u ponedjeljak… Mislim da je svima jasno da se ne govori ‘ne’ Europskoj uniji i Americi, posebno ako možemo time dobiti stabilizaciju, normalizaciju odnosa Srbije i Kosova, stabilizaciju atmosfere na Balkanu i ubrzani europski put”“, poručio je Lajčak, podsjetivši na svoje nedavne odvojene razgovore s Kurtijem i Vučićem.
Naglasio je da je to „europski prijedlog“ zato što ima potporu svih 27 zemalja članica EU, premda njih pet – Španjolska, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Cipar – službeno ne priznaje kosovsku nezavisnost.
Borrell: Dijalog “na prekretnici”
Jasnu poruku dvjema stranama u četvrtak je iz New Yorka poslao i šef eurodiplomacije uoči sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, rekavši da je dijalog Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa „na prekretnici“. Josep Borrell je, prema objavi njegova ureda na Twitteru, istaknuo nadu da će obje strane u Bruxellesu u ponedjeljak „biti konstruktivne i iskoristiti tu jedinstvenu priliku”.
Kosovo je u veljači 2008. proglasilo neovisnost koju Srbija, sukladno Ustavu, ne priznaje i naziva ga svojom južnom pokrajinom, a vlasti u Prištini „privremenim institucijama“. Na nedavnoj parlamentarnoj raspravi o Kosovu crvena linija o kojoj su se suglasile i srbijanska vladajuća koalicija i oporba je da Srbija ne treba priznati neovisnost niti se suglasiti s prijemom Kosova u UN. Istodobno, stajališta o ponuđenom planu EU-a su različita – od kategoričkog odbijanja desne oporbe do sugestija proeuropskih stranaka da Srbija mora voditi računa o nacionalnim interesima uvažavajući i svoju stratešku odluku da joj je cilj članstvo u EU.
Prihvaćanje plana “de facto” znači međusobno priznanje Srbije i Kosova – diplomat
Prihvate li Srbija i Kosovo u ponedjeljak plan za normalizaciju odnosa iza kojeg stoje EU i SAD to će “de facto značiti međusobno priznanje”, rekao je u petak visoki dužnosnik EU-a.
Visoki europski dužnosnik koji je želio ostati anoniman rekao je da očekuje da će dvojica čelnika prihvatiti prijedlog i da se na sastanku u ponedjeljak neće voditi rasprava o sadržaju, nego o provedbi dokumenta. “Mnogi kažu da prihvaćanje prijedloga znači de facto priznanje. To je točno, to doista znači”, rekao je europski diplomat.
Dodao je da se prihvaćanjem prijedloga automatski prihvaća i provedba obveze o uspostavi Zajednice srpskih općina, ključan zahtjev Beograda za nastavak pregovora s Prištinom.
Nakon višegodišnjih pokušaja u okviru dijaloga između Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa, koji su dosad donijeli vrlo skroman napredak, Njemačka i Francuska su pokrenule inicijativu koju su podržale Sjedinjene Američke Države i cijela EU da se što prije napravi iskorak po tom pitanju s obzirom na kontekst rata u Ukrajini.
Dosadašnji sastanci u proteklih nekoliko godina uglavnom su bili upravljanje krizom, a sada je promijenjen pristup i ide se prema normalizaciji i zato je ovaj sastanak u ponedjeljak drugačiji od ostalih, rekao je europski diplomat. Dodao je kako su vidljivi ruski pokušaji odgovoranja Srbije da prihvati prijedlog, ali da je predsjednik Vučić poslao određene signale da ruski pritisak neće na njega utjecati.
Njemačko-francuska inicijativa je rezultirala prijedlogom sporazuma čija je srž međusobno priznanje dokumenata, pečata, putovnica, osobnih iskaznica i nacionalnih simbola. Prema prijedlogu, Srbija ne bi smjela blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama i obje strane trebaju razvijati normalne dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava. Kosovo bi trebalo osigurati prikladnu razinu samouprave za srpsku zajednicu i formalizirati poseban status Srpske pravoslavne crkve, a obje strane otvorile bi svoja stalna predstavništva u glavnim gradovima.
