Prijeti vam ovrha ili ste već u blokadi? Doznajemo iznose dijela plaće i zaštićene primitke koje vam nitko ne može uzeti

HRVATSKA IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA!

Krajem siječnja ove godine u Hrvatskoj je 227.519 građana imalo blokirane račune, s glavnicom duga od 2,4 milijarde eura. Provjerili smo koji su primitci zaštićeni od ovrhe i koji iznos ovršenoj osobi mora ostati na računu, piše Dnevnik.hr.

U Hrvatskoj je krajem siječnja bilo 227.519 građana s računima u blokadi. Glavnica njihova duga iznosila je 2,4 milijarde eura.

Prema Fininim podacima, kada se glavnici od 2,4 milijarde eura pridoda i dug po osnovi kamata u visini od 841,9 milijuna eura, ukupan je dug građana s blokiranim računima krajem siječnja iznosio 3,2 milijarde eura.

Dio plaće koji podliježe ovrsi ovisi o visini prosječne neto plaće iz prošle godine. Državni zavod za statistiku objavio je da je prosječna neto plaća za razdoblje siječanj – kolovoz 2022. iznosila 7583 kune (1006,44 eura).

Prosječna i plaća veća od prosjeka

Kod ovršenika koji primaju plaću jednaku ili višu od prosječne, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće - 670,96 eura.

Izuzetak su slučajevi kad se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja. Tada je od ovrhe izuzet iznos od polovice prosječne plaće - 503,22 eura.

U slučajevima ovrhe zbog alimentacije od ovrhe je izuzet iznos od jedne četvrtine neto plaće ovršenika - 251,61 euro.

Plaća niža od prosjeka

Ako ovršenik prima plaću manju od prosječne, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj (670,96 eura).

Izuzetak je ovrha koja se provodi zbog zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, kada se izuzima polovina plaće.

U slučajevima ovrhe zbog alimentacije od ovrhe je izuzet iznos od jedne četvrtine neto plaće ovršenika.

Ista pravila vrijede i za druga primanja - mirovine, honorare, primitke od samostalne djelatnosti i slično.

Primitci koji ne mogu biti ovršeni

Izuzeta su sljedeća primanja:

• dar za djecu do 15. godine života,
• naknada za novorođenče,
• dječji doplatak,
• naknada kod neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana,
• invalidnina,
• socijalna naknada,
• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
• naknada za nezaposlene,
• stipendije i pomoć učenicima i studentima,
• naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
• sindikalne socijalne potpore,
• naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla,
• nagrade radnicima za navršene godine radnog staža,
• prigodne nagrade poput božićnice i naknada za godišnji odmor,
• novčana potpora u slučaju smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika,
• naknada za topli obrok,
• novčane nagrade za radne rezultate i druge dodatne nagrade radnika,
• dnevnice za službena putovanja i rad na terenu, ali i dnevnice koje se radnicima isplaćuju iz proračuna EU-a,
• pomorski dodatak.

Više detalja potražite u Ovršnom zakonu, u članku 172.