PROFESOR ZA UPRAVNU ZNANOST: “Od 20 ministara, vama 17 ode zbog korupcije. To je alarm znate koliki”

Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta, govorio je o političkim aferama u Hrvatskoj, (ne)kontroli lokalne vlasti i drugim strukturalnim problemima u državi.

Komentirajući izjavu premijera Andreja Plenkovića, koji je na pitanje o optužnicama protiv bivših ministara odgovorio da nisu njegov problem jer više nisu u Vladi, Đulabić je rekao:

“Tu se radi o elementarnom nedostatku političke odgovornosti. Već odavno ne znam što se mora dogoditi da bi kod nas političar podnio ostavku ili da bi došlo do izvanrednih izbora, što je najnormalnija stvar.”

Veliki alarm za svaku normalnu zemlju

Upozorio je da je veliki problem kada se u šest godina promijeni 17 ministara zbog ozbiljnih korupcijskih afera.

“Od 20, vama 17 ode zbog korupcije, to je alarm znate koliki. Za svaku normalnu zemlju to bi bio ogroman alarm. Mi smo već zaboravili afere. Svake godine isplivavaju ogromne afere i te cifre su sve veće, nas više ne šokira ni nestala milijarda. To pokazuje koliko smo nezrela demokracija. Politička odgovornost traži visoko razvijene demokratske mehanizme”, smatra Đulabić.

Dodao je da je Plenković u svojoj reakciji na pitanje o ministrima pokazao opću relativizaciju.

“Kao zašto me to uopće pitate, ja nemam ništa s tim, koja četiri ministra? Skoro da je rekao – ja te ljude uopće ne poznajem. To je s njegove strane jasno, gasi vatru na taj način. Rejting pokazuje da HDZ dobro stoji. Građani to očito ne vide kao veliki problem. Odnosno vidi na izlaznosti. Apatija i iseljavanje građana pokazuju sliku građana prema političarima”, pojašnjava Đulabić.

Osvrćući se na pitanje oporbe, složio se da je pitanje je li oporba dovoljna alternativa ovoj vlasti te imamo li lidere koji bi mogli preuzeti vođenje države.

Problem lokalnih šerifa

Na pitanje jesu li afere ministara koje isplivavaju zapravo samo vrh ledene sante, dok se istovremeno na nižim razinama događa također velika korupcija, Đulabić je rekao da je ovaj slučaj simptomatičan jer otvara nekoliko vrlo važnih pitanja o sistemskom uređenju lokalne samouprave u RH.

“Taj gospodin je bio načelnik od 1993. do 2021. u kontinuitetu. Nakon nekog vremena se političar opusti jer stječe dojam da je on božanstvo na lokalnoj razini. Općina ima 4000 stanovnika, postavlja se pitanje treba li ona uopće imati profesionalnog načelnika jer u takvoj općini nemate što raditi 8 sati. Nema ograničenja mandata. Sazrelo je vrijeme da se ti lokalni mandati ograniče”, rekao je Đulabić referirajući se na slučaj bivšeg načelnika općine Seget Vinka Zulima, koji je uhićen pod optužbom da je u nešto više od godinu dana fiktivno potrošio na reprezentaciju oko 425 tisuća kuna.

“S druge strane, mi smo prešli na taj neposredni izbor, monokratski tip izvršnog sloja gdje postoji samo jedan i nema nikakve kontrole. Jedino tko ga može kontrolirati je državna revizija”, dodaje Đulabić.

Ističe i da se trebamo zabrinuti ako je tako slaba izlaznost na izbore.

“Svi već znamo o legitimnom predstavljanju Hrvata u BiH, o tome se trubi na sve strane, a što je s legitimitetom našeg izbornog sustava? Pola ljudi sjedi doma, ne sudjeluju u tome. Hajdemo uzeti primjer općine Seget, gdje je 4500 tisuće stanovnika. Odbijte 15 posto maloljetnika, birača neka ima 3000, pola ih je ostalo doma. Neka je izašlo 1500 na izbore, glasa ih pola za nekoga, ako pola, i vi dobivate izbore s 500, 600 glasova u općini s 4500 stanovnika. Gdje je tu izborni legitimitet? Pitanje je, je li tu narod birao? Čak i pasivnost je poruka naroda”, napominje Đulabić.

“Mi smo zapravo duboki Balkan, bez obzira na članstvo u EU”, zaključuje ovaj profesor na Katedri za upravnu znanost.