RAFALEI TEK DIO PRIČE Svijet se ubrzano naoružava, regija ‘kuha’, a Hrvatska želi biti regionalna sila

Slijetanjem prvih šest Rafalea na Pleso počela je nova faza u razvoju hrvatskih Oružanih snaga, a Hrvatska je postala jedna od rijetkih zemalja koje imaju te višenamjenske i sofisticirane borbene zrakoplove.

Ipak, priča o modernizaciji Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) kompletirat će se tek kada dođe i preostalih šest Rafalea koje smo kupili od Francuske. To bi se, prema najavama, trebalo dogoditi početkom sljedeće godine.

Kupnja Rafalea tek dio priče o modernizaciji vojske

No, modernizacija ratnog zrakoplovstva samo je dio priče o modernizaciji cjelokupnih Oružanih snaga. I dok se kopnena vojska postupno modernizira i opskrbljuje zapadnim naoružanjem, stvari su dosad „zapinjale“ na ratnoj mornarici.

Osim toga, Hrvatskoj sada već kronično nedostaje proizvodnja streljiva. Upravo je proizvodnja municije postala jedan od prioriteta Europske unije otkako je u veljači 2022. godine Rusija napala Ukrajinu.

Sve ima svoju cijenu

Prvi su Rafalei u Hrvatsku stigli gotovo dvije i pol godine nakon što su Zagreb i Pariz o tome u studenom 2021. godine potpisali ugovor. Sovjetski MIG-ovi kojima raspolaže HRZ već su u poodmakloj dobi i bliži im se kraj radnoga vijeka.

U takvoj situaciji, kaže Marinko Ogorec, vojni i sigurnosni stručnjak i predavač na Veleučilištu Velika Gorica, Hrvatska nije ni imala previše izbora. Mogli smo, naime, birati između toga da sami zaštitimo svoju zemlju i zračni prostor ili da plaćamo drugima da to čine umjesto nas. Naravno, i jedno i drugo košta. Zato naš sugovornik smatra da je odluka o kupnji Rafalea bila ispravna jer će se Hrvatska tako moći sama štititi od potencijalnog napada.

„Odluka o kupnji Rafalea bila je ispravna. Ispravnom smatram i odluku Vlade da uloži u modernizaciju sva tri roda Oružanih snaga. U proteklih 20 godina u sustav obrane se gotovo i nije ulagalo. Naravno da to onda sada znači i veće izdatke za obranu“, ocijenio je Ogorec za nacional.hr.

Dodao je kako su Rafalei zrakoplovi 4+ generacije i spadaju među najmodernije borbene avione.

„Zadovoljavaju naše potrebe i svakako jačaju našu poziciju“, ističe Ogorec.

Svi se naoružavaju

Uostalom, posljednjih se godina snažno naoružava cijeli svijet. Porast izdataka za naoružavanje posebno je primjetan od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Prema novim podacima Instituta za istraživanje međunarodnog mira iz Stockholma (SIPRI), države su u 2023. godini za obrambene svrhe izdvojile preko 2,4 bilijuna američkih dolara. To je 6,8 posto više nego godinu ranije, kada je, zbog rusko-ukrajinskog rata, i krenula prava eksplozija potrošnje za obranu, vrativši je na pomalo već zaboravljene razine iz vremena Hladnoga rata.

Kao i ranijih godina, utrku u naoružavanju predvode veliki igrači – SAD, Rusija i Kina. No, naoružavaju se i male zemlje, bile one članice vojnih saveza ili ne. Uz Hrvatsku, kojoj upravo stižu Rafalei, na europskom jugoistoku u naoružavanju prednjači Srbija, što u Beogradu objašnjavaju proklamiranom neutralnošću, a time i izostankom potencijalnog “sigurnosnog kišobrana” kakvog NATO osigurava svojim članicama.

Hoće li i kada Srbija kupiti Rafale?

Tako je srpski predsjednik Aleksandar Vučić nedavno najavio da će i njegova zemlja kupiti Rafale, i to baš 12, isto kao i Hrvatska.

Za razliku od Hrvatske, koja je kupila 12 polovnih Rafalea, a koji će koštati, prema objavljenim podacima, 1,13 milijardi eura, Srbija od francuskog Dassaulta namjerava kupiti 12 novih Rafalea, za koje bi, kako tvrde u Beogradu, trebali izdvojiti više oko tri milijarde eura.

Međutim, Beograd je nedavno neugodno iznenadila poruka iz Pariza da se prije eventualne prodaje Rafalea žele uvjeriti da se Srbija politički i vojno odmakla od Rusije. Stoga je u ovom trenutku teško reći hoće li Srbija uopće nabaviti te borbene zrakoplove. Jasno je jedino to da će, ako joj ih Dassault i odluči prodati, oni u Srbiju stići tek za deset ili više godina, budući da je knjiga narudžbi francuske industrije borbenih aviona već popunjena.

Hrvatska u povoljnoj poziciji, ali ne i regionalna vojna sila

Hrvatsku to stavlja u razmjerno povoljan položaj, budući da će do daljnjega ostati jedina zemlja koja ima Rafale na potezu od Francuske do Grčke.

Sve to, međutim, ne znači da postajemo i regionalna vojna sila, kako to voli reći premijer Andrej Plenković. Za tako nešto, naime, potrebno je ubrzati modernizaciju i ostalih rodova vojske, a treba poraditi i na razvoju vlastite vojne industrije.

I dalje ispod dva posto BDP-a za obranu

Uostalom, i podaci NATO-a pokazuju da Hrvatska i dalje za obrambene svrhe izdvaja manje od preporučenih dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Prema nedavno objavljenim procjenama Sjevernoatlantskog saveza, Hrvatska je za obrambene svrhe u 2023. godini izdvojila oko 1,3 milijardi eura ili 1,79 posto svog BDP-a. To je manja razina potrošnje za obranu od, primjerice, Grčke (3,01 posto BDP-a), Rumunjske (2,44 posto BDP-a) i Mađarske (2,43 posto BDP-a), pa čak i od Crne Gore i Sjeverne Makedonije (svaka po 1,87 posto BDP-a).

Prema tim podacima, Hrvatska je po izdvajanjima za obranu najsličnija Albaniji, s kojom je „u paketu“ 2009. i pristupila NATO-u, a koja je lani za obrambene svrhe izdvojila 1,76 posto svog BDP-a.

Svojevrsnu utjehu može nam predstavljati podatak da manji udio izdataka za obranu u BDP-u od nas, prema podacima NATO-a, imaju Italija (1,46 posto, iako je Italija lani za obranu u apsolutnim iznosima izdvojila gotovo 30 milijardi eura) te Slovenija (873 milijuna eura ili 1,35 posto BDP-a).

Nestabilna regija na pragu novih sukoba

Ne čudi stoga što i stručnjaci smatraju da Hrvatska izdatke za obranu treba povećati, iako je jasno da će već i nabavka Rafalea Hrvatsku gotovo sigurno gurnuti preko NATO-ovih dva posto BDP-a. Tim više što je i samo okruženje u kojem se Hrvatska nalazi nestabilno i na pragu novih sukoba.

„Geopolitička situacija oko Hrvatske se komplicira. Bosna i Hercegovina se suočava s opasnošću od raspada, što bi se svakako odrazilo i na Hrvatsku. Na istoku imamo i Srbiju, koja se također naoružava i iz koje dolaze prijetnje stvaranja ‘srpskog sveta’. Na istoku Europe vodi se rat u Ukrajini, a na Bliskom istoku Izrael ratuje s Hamasom“, upozorava za nacional.hr politolog i sociolog Anđelko Milardović.

Naš sugovornik nije želio komentirati nabavku Rafalea, ističući kako nije vojni stručnjak. Ipak, upozorio je da je ruskom invazijom na Ukrajinu došlo do promjene geopolitičke paradigme.

„Međunarodni poredak kakvog smo poznavali srušila je ruska agresija na Ukrajinu. Danas se svi naoružavaju“, ističe Milardović.

Pripremili smo se za Rafale, ali čeka nas još puno posla

I Ogorec kaže da je geopolitičko okruženje Hrvatske sve nestabilnije i opasnije. Zato, napominje, treba ulagati u vlastitu sigurnost.

Međutim, ulaganje u sigurnost znači da će manje novca ostati za druge potrebe. Osim toga, otvara i pitanje nadzora nad trošenjem novca poreznih obveznika.

Upravo je to pitanje otvorio predsjednik Zoran Milanović kada je objavljeno da je cijena Rafalea koje smo kupili skočila s 990 milijuna na 1,13 milijardi eura. Postavio je i pitanje ulaganja u ostale rodove vojske.

Šef države i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga upozorio je još krajem 2021. godine da je infrastruktura za čuvanje Rafalea u Hrvatskoj slaba. Ipak, treba reći kako je na tome posljednjih godina dosta napravljeno pa su, kako su objavili mediji, u vojarni „Pukovnik Marko Živković“ u Velikoj Gorici, u kojoj se nalazi kompleks površine oko 20.000 četvornih metara u kojima se čuvaju Rafalei, izgrađene nove zgrade za čuvanje i održavanje eskadrile. Inače, vrijednost tog kompleksa procjenjuje se na oko 37 milijuna eura.

Pored toga, a prema podacima Ministarstva obrane, do danas je program obuke za Rafale prošlo 90 pripadnika Oružanih snaga, i to različitih specijalnosti.

Talijanski i mađarski zrakoplovi nad Hrvatskom

Stoga, kada se podvuče crta, gotovo nestvarno zvuči informacija koju su objavili mediji, a koju je potvrdio MORH, da bi hrvatski zračni prostor u naredna dva mjeseca trebali čuvati talijanski i mađarski borbeni avioni. U MORH-u su pojasnili kako do toga dolazi kako zamjena MIG-ova Rafaleima ne bi utjecala na radne procese i usporavala obuku pilota za Rafale.

Ističu i da je kratkotrajni angažman talijanskih i mađarskih aviona u prijelaznom razdoblju organiziran u okviru Air Policinga, aranžmana koji članicama NATO-a omogućuje da štite zračni prostor i u drugim državama saveznicama.

Ta je informacija iznenadila i pojedine vojne stručnjake koji kažu da je Hrvatska upravo nabavila svojih prvih šest Rafalea, kao i da će još određeno vrijeme raspolagati MIG-ovima koji su i dalje u funkciji.