Ruska vojska je od početka invazije na Ukrajinu, prema procjenama, izgubila gotovo 10 tisuća komada ključne vojne opreme - tenkova, zrakoplova i bespilotnih letjelica, što samo po sebi predstavlja značajan udar na borbenu spremnost. No Moskva još posjeduje zavidan arsenal zaliha oružja iz hladnoratovskog razdoblja i može nadomjestiti gubitke na prvim linijama bojišnice te i dalje predstavlja ozbiljnu vojnu prijetnju. Kaže se to u najnovijem izvješću američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) o vojnim gubicima ruskih snaga, kako na bojišnici, tako i posredno, preko nametnutih sankcija zapada koje ograničavaju kapacitete proizvodnje i korištenja novijih tehnologija. CSIS, think-tank koji se bavi istraživanjem političkih, ekonomskih i sigurnosnih pitanja sa sjedištem u Washingtonu, osnovan je kao Centar za strateška i međunarodna istraživanja Sveučilišta Georgetown 1962. i u čijem radu sudjeluju stručnjaci obje političke orijentacije, demokrati i republikanci, navodi da Rusija gubi u segmentu modernog oružja, i da je sada novu tehnologiju prisiljena zamjenjivati starijom. Posebno je to vidljivo kod tenkova, glavne uzdanice tamošnje vojne industrije.
Procjenjuje se da je Moskva izgubila od 1845 do 3511 tenkova novije proizvodnje, ali ima još 5000 starijih u vojnim zalihama. Nedavna izvješća kažu da je posebno desetkovan vozni park modernih tenkova T-72B3, koji su prvi put proizvedeni 2013. kao nadograđena verzija starijeg tenka T-72B. Takav razvoj događaja i gubici prisilili su Moskvu da kao zamjenu u korištenje vrati starije tenkove, proizvedene i nekoliko desetljeća prije početka ruskog programa vojne modernizacije 2011.. Osim toga, relativno rijetko pojavljivanje naprednije opreme poput T-90A i T-90M, glavnih borbenih tenkova treće generacije ili moderniziranog T-80BVM, može ukazivati da su namjerno zadržani izvan prve linije. Pouzdani ruski vojni izvori na ruskom jeziku u 2020. godini navode da u ruskoj vojnoj službi ima oko 700 tenkova T-90 i T-80 i do 2.000 varijanti T-72. U to vrijeme procjenjivalo se da Rusija ima 200 tenkova T-90, 3.000 T-80 i 7.000 T-72 u skladištu - zajedno s tisućama starijih tenkova T-54/T-55/T-62. Mnogi od ovih starijih tenkova, uključujući T-54 i T-55, prvi put proizvedenih 1948., izvađeni su iz skladišta i poslani na front u Ukrajini kako bi nadopunili gubitke.
Rusija se sada suočava s problemima u konstrukciji novih tenkova. Tako jedna tvornica tenkova, UralVagonZavod, može proizvesti otprilike 20 tenkova mjesečno. Istovremeno, Rusija mjesečno gubi prosječno 150 tenkova. Nedavno je zamjenik šefa ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, Dmitrij Medvedev, ustvrdio da će ruski vojno-industrijski kompleks proizvesti 1500 tenkova u 2023. godini, što je izjava koju su neovisni ruski vojni stručnjaci ocijenili kao "potpuno nemoguću". Neki su također sugerirali da, iako je malo vjerojatno da će Kremlj proizvesti 1.500 potpuno novih tenkova, Moskva može uglavnom modernizirati tenkove iz sovjetskog doba, opremajući ih novim komunikacijskim sustavima, elektronikom i drugim komponentama. Prema izvoru bliskom ruskom Ministarstvu obrane, iako planiraju proizvesti nekoliko stotina novih T-90M i T-14, navodno će uglavnom nadograditi T-80, T-72 i starije tenkove T-62. Moskva usto mora obnoviti i vratiti u pogon desetljećima stare tenkove jer jednostavno nema resurse za izgradnju novih, a zapadne sankcije onemogućuju joj nabavu dijelova i alata potrebnih za sastavljanje modernog tenka.
Projektili su odigrale važnu ulogu u ofenzivnim vojnim operacijama Moskve protiv Kijeva. Dok se procjenjuje da je Rusija ispalila oko 5.000 projektila i izgubila najmanje 139 raketnih sustava u protekloj godini, teško je točno govoriti o kapacitetima ruskih arsenala, kako prije rata, tako i sada, kaže se u izvješću.
Na primjer, tijekom napada 9. ožujka, Ukrajina je uspjela presresti samo 38 od 81 ruskih projektila. No očekuje se da će Kijev od zapadnih partnera dobiti sustave protuzračne obrane Patriot i SAMP / T-MAMBA, što bi mu trebalo dati veću sposobnost obrane od ruskih projektila. Međutim, ključno pitanje je koliko dugo Moskva može nastaviti koristiti svoje naprednije raketne sustave. To također postavlja pitanja o sposobnosti Rusije da proizvode nove projektile. Prema Jamesu O'Brienu, šefu ureda za koordinaciju sankcija u američkom Ministarstvu vanjskih poslova, Rusija trenutno može proizvesti oko 60 do 90 "projektila i strateškog oružja" mjesečno. Moskva ne daje takve podatke, ali tvrdi da ima dovoljno rezervi preciznih projektila dugog dometa i da ruske tvornice trenutno proizvode više ovog oružja, što su tvrdnje koje podržavaju neki zapadni i ukrajinski izvori.
Kad je riječ o zrakoplovima, procjenjuje se da je ih Rusija u ratu izgubila između 78 i 305 te da ih u rezervi ima još otprilike 4000. Moskva je u Ukrajini uglavnom rasporedila starije zrakoplove, uključujući Su-25, s ograničenim uspjehom. Napredniji zrakoplovi poput Su-34 i Su-35 također su viđeni na nebu iznad Ukrajine (posebno Su-34).
Borbeni zrakoplovi sljedeće generacije, Su-57, zbog visokih troškova i ograničene proizvodnje, najvjerojatnije su korišteni oprezno i nije ih se slalo iznad Ukrajine, kako ne bi bili oboreni.
Zanimljivo je da je rat pokazao relativnu učinkovitost manje skupe oružane opreme poput raketa i bespilotnih letjelica u odnosu na zrakoplove, a Kremlj je navodno trgovao s Iranom sa više od 60 Su-35 u zamjenu za nekoliko tisuća bespilotnih letjelica.
Sankcije zapada su ostavile velik trag u ruskim sposobnostima proizvodnje i nadogradnje oružja. Njima je prekinut ruski pristup optičkim sustavima koji se koriste za nišanjenje u tenkovima. Prije invazije Rusija se za te optičke sustave oslanjala na uvoz iz Francuske, a sada su prisiljeni ugrađivati starije i manje sofisticirane nišane i u svoje najmodernije tenkove, što rezultira mogućim gubitkom do dvije kilometara dometa, navodi se u izvješću. Kad je riječ o visokokvalitetnim kugličnim ležajevima, ključnima za proizvodnju bilo kojeg tipa vozila, 55% ruske opskrbe prije rata dolazilo je iz Europe i Sjeverne Amerike, a sada te izvore pokušavaju nadoknaditi domaćim proizvodima ili uvozom niže kvalitete iz Kine ili Malezije.
Gubitak zapadnih komponenti nije samo osjetan u tenkovima, kaže se u izvještaju. Zrakoplovi i bespilotne letjelice, projektili i oprema za elektroničko ratovanje trebaju moderne, visokotehnološke dijelove - uključujući mikročipove - koje Rusija ne može adekvatno nabaviti od domaćih dobavljača i teško ih je uvoziti zbog zapadnih sankcija.
Nakon invazije, vodeći proizvođači aviona Boeing i Airbus prestali su isporučivati nove avione i rezervne dijelove Rusiji. Sankcije su utjecale na to sposobnost Moskva da kvalitetno održava starije zrakoplove, kao i na daljnji razvoj i masovnu proizvodnju oružja sljedeće generacije, uključujući Su-57.
U svakom slučaju, Rusija ne može dobiti kvalitetu koju je imala prije rata. Moskva je pod
pritiskom da se prilagodi, često se okrećući manje pouzdanim i skupljim dobavljačima i pravcima opskrbe, uvozu niže kvalitete ili pokušavajući reproducirati zapadne komponente. Ovo vjerojatno usporava brzinu i kvalitetu ruske obrambene proizvodnje - navodi se u izvješću.
Ipak, kad se podvuče crta, Rusiju nikako ne treba podcijeniti. Dapače. Iako precizan popis trenutnih vojnih zaliha Moskve nije javno dostupan, grubo se procjenjuje da je ukupni broj zrakoplova na raspolaganju Kremlju u veljači 2023. bio 13-15 puta veći od onog Kijeva. Rusija ima gotovo 7-8 puta više tenkova i četiri puta više oklopnih borbenih vozila, dok je njezina mornarička flota 12-16 puta veća od one ukrajinske.
- Ključ rata u njegovoj drugoj godini je ovaj: ruska vojska se može osloniti na svoju masu i nastaviti koristiti stariju ili manje sofisticiranu tehnologiju sve dok misli da može preživjeti zapadne isporuke oružja i sustava Ukrajini - zaključuje izvješće CSIS-a.
