Samo je jedan način da se otkrije tko je razorio plinovod: ‘Pa to se može i s ribarice‘

29.09.2022. 19:25:00

Švedska je objavila da je pronašla četvrti izvor curenja plina iz Sjevernog toka 1, plinovoda kojim se ruski plin podvodnim putem transportirao u Europu. Iako je riječ o najvećem dosad zabilježenom curenju plina metana, stručnjaci kažu da je to kap u moru onečišćenja i da neće imati značajan učinak na globalnu klimu.

U međuvremenu, sve više političara istupa s izjavama da je "vrlo očigledno riječ o sabotaži", a mnogi poput tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga kažu da je za "nedržavnog aktera" bilo nemoguće izvesti operaciju sabotaže plinovoda. Unatoč tome što su sve oči uprte u Moskvu, bit će teško dokazati tko je imao prste u događaju.

Teško dokazivo

Švedski stručnjaci izjavljuju ovih dana kako je operaciju bilo moguće odraditi s "kojeg god ribarskog broda", a takvih je plovila mnogo na obližnjem Bornholmu, otoku kraj mjesta ruptura, na koji su u međuvremenu doneseni uređaji za mjerenje plina.

"Bit će teško ući u trag počinitelju", komentirao je Hans Liwång, profesor na Fakultetu za obrambene studije i istraživač s Kraljevskog tehničkog fakulteta. "Moguće bi moglo biti pronaći odgovore na neka pitanja pronađu li se na dnu dijelovi eksplozivne naprave koja je korištena. To bi nam otkrilo koliko je velika bila naprava i je li bila pričvršćena direktno na cijev ili je postavljena u blizinu. Međutim, bit će teško pronaći tragove zbog plina koji podiže pijesak i mulj na dnu. Tek kada plin prestane istjecati, tada će se moći prići mjestu, a dotad bi se svi tragovi mogli isprati ili nestati", rekao je Liwång.

Neodgovorna sabozaža

"Incident je rezultat namjerne, bezobzirne i neodgovorne sabotaže", poručio je NATO. Rusija, koju nitko poimence ne spominje, poručila je da je optužba da je sama uništila svoj plinovod "glupa i očekivana". Rusko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da su se eksplozije dogodile na "zonama pod kontrolom američkih obavještajaca". Portal američkog CNN-a prenio je izjave neimenovanih obavještajnih izvora o tome da je upravo suprotno - Rusija viđena u blizini mjesta prema svemu sudeći namjerne sabotaže. "Blizu mjesta curenja primijećena su dva pomoćna broda ruske mornarice, a nedaleko od mjesta curenja prošlog je tjedna snimljena i ruska podmornica", rekli su obavještajci za CNN. Sve će te navode provjeriti istražitelji. I danski vojni izvori kažu da su ruski vojni brodovi redovito na tom području.

Jedan europski izvor za CNN je izjavio kako bi moglo proći i dva tjedna dok se ne bude moglo pristupiti mjestu curenja zbog tlaka koji čini tu misiju opasnom za istražitelje. Međutim, neki izvori ustvrdili su da bi istraga mogla započeti u nedjelju, kada se očekuje da će iscuriti sav plin iz cijevi.

Najveće curenje u povijesti

Curenje je već sada ocijenjeno kao najveće u povijesti. Metan koji curi je staklenički plin koji je do 80 posto snažniji po efektu zagrijavanja od ugljikova dioksida. Curi na četiri mjesta u Baltičkom moru, od kojih je najveće promjera jednog kilometara, prema riječima danske mornarice. Nije poznato koliko je plina u pogođenim cijevima, ali procjenjuje se da ga je od 150 do 500 milijuna kubičnih metara. U slučaju da je riječ o navedenoj većoj količini, to bi bio ekvivalent trećine godišnjih emisija Danske.

Njemačka Savezna agencija za okoliš objavila je da ne postoji način zatvaranja pukotina te da će vjerojatno sva količina iscuriti. Nije poznato ni hoće li cijela količina završiti u atmosferi. Dijelom metana mogle bi se nahraniti morske bakterije. Dave Reay iz Instituta za klimatske promjene u Edinburghu kaže kako se mnogo više plina oslobađa u atmosferu tijekom frakturiranja, iz ugljenokopa i crpljenja nafte. Međutim, curenje je i dalje značajno, a i opasno u blizini. Zbog toga je zabranjena plovidba unutar pet nautičkih milja, a na udaru bi mogao biti i morski svijet, među ostalim i meduze koje su spori plivači, komentirali su stručnjaci.

Izvor: jutarnji.hr/Foto:AFP

Izvorni autor: Antonija Handabaka

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.