SOA će u 2023. raditi bez godišnjih smjernica, jer nisu ni – donijete: ‘Mora se znati tko donosi odluke – Milanović ili Plenković’

Ustav polazi od toga da će se predsjednik i premijer uvijek nekako dogovoriti, ali sada znamo da to ne mora biti tako, kaže Cvrtila

Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija spadaju, čini se, među dokumente koje proizvede državna uprava u Hrvatskoj, a bez kojih se u stvarnosti zapravo može. Na taj zaključak upućuje činjenica da se Vijeće za nacionalnu sigurnost, zbog kontinuiranog sukoba predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, tijekom 2022. uopće nije sastalo, pa čak niti da bi utvrdilo ove godišnje smjernice, što je obveza tog tijela sukladno Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske. No, premda su SOA i VSOA započele 2023., a da prethodno nisu dobile smjernice VNS-a, to ne izaziva nikakvu dramu. Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost nam je, uostalom, potvrdio da će sigurnosni sustav normalno funkcionirati i bez godišnjih smjernica.

Da ne postoje godišnje smjernice za 2023. upozorio je u petak Milanović, koji je to smjestio u kontekst svojih loših odnosa s predsjednikom Vlade. Iz Milanovićeve je perspektive krivac, naravno, na drugoj strani. Predsjednik Republike podsjetio je da je u nekoliko navrata prošle godine bezuspješno, jer se Plenković nije složio, pokušao inicirati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, koje onda nije zasjedalo niti kako bi ispunilo jednu formalnu zakonsku obvezu.

 

Pod kontrolom

 

– Ljudi koji su u SOA-i morali bi imati smjer u kojem bi se trebali kretati. Oni moraju biti pod kontrolom demokratski izabrane vlasti, a to smo ja i Vlada. U protivnom postaju privatluk. Ali, Plenković se odbija sastati, on bi htio telefonsku sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, za što nema nikakve šanse. Moramo sjesti i razgovarati, izjavio je predsjednik Milanović. On, dakle, tvrdi da premijer ne želi biti s njim u istoj prostoriji i da kao nadomjestak nudi telefonsku sjednicu VNS-a, na kakvu Milanović ne pristaje. Međutim, Plenković bi se sigurno prisilio sjesti nasuprot predsjednika Republike kada bi to bilo neizbježno, kada bi godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija bile nešto bez čega se ne može. Vjerojatno su iz Ureda VNS-a i premijeru, kao i nama, odgovorili da to baš i nije tako.

Naš je upit tom Uredu bio jesu li godišnje smjernice važan dokument bez kojeg sigurnosno-obavještajne agencije ne bi mogle funkcionirati.

»Sukladno odredbama članka 2. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, sigurnosno-obavještajne agencije poslove iz svog djelokruga provode na temelju Strategije nacionalne sigurnosti, Strategije obrane, Godišnjih smjernica za rad sigurnosno-obavještajnih agencija, zakona, zahtjeva zakonom određenih državnih tijela, odnosno zahtjeva korisnika rezultata rada sigurnosno-obavještajnih agencija. Poslove iz svog djelokruga sigurnosno-obavještajne agencije obavljaju u skladu i s Ustavom Republike Hrvatske, zakonima i drugim propisima. Vijeće za nacionalnu sigurnost, između ostalog, utvrđuje godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija i druge odluke kojima predsjednik Republike i Vlada usmjeravaju rad sigurnosno-obavještajnih agencija i drugih tijela sigurnosno-obavještajnog sustava. Slijedom navedenog, godišnje smjernice važan su, ali ne i jedini dokument kojim se usmjerava rad sigurnosno-obavještajnih agencija, pri čemu ponovno naglašavamo kako sigurnosno-obavještajne agencije poslove iz svog djelokruga obavljaju u skladu s Ustavom, zakonima i drugim propisima«, ističe se u odgovoru koji smo dobili iz Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Ukratko, ništa se bitno ne bi dogodilo ni kada ni ove, ni iduće godine Vijeće za nacionalnu sigurnost ne bi utvrdilo godišnje smjernice, SOA-i i VSOA-i one nisu od presudnog značenja.

 

Državna politika

 

Na tom su tragu i stavovi Željka Cvrtile, stručnjaka za sigurnost s kojim smo jučer razgovarali.

– Ono što je državna politika zacrtala, u tom bi smjeru, u okviru njihove nadležnosti, sigurnosne službe morale raditi. Godišnje smjernice nisu nevažne. No, ako ih se ne donese, službe će djelovati u skladu sa smjernicama za prethodne godine i, naravno, sa zakonom i Ustavom. Bilo bi svakako bolje da SOA i VSOA imaju godišnje smjernice za 2023., jer, ako ništa drugo, Hrvatska je s 1. siječnja ušla u Schengen i to stavlja pred te službe i neke nove zadaće. Nisu godišnje smjernice bez veze unijete u zakon. Ali, ništa se dramatično neće zbivati u situaciji kada ih Vijeće za nacionalnu sigurnost nije utvrdilo, rekao nam je Cvrtila.

On ocjenjuje da je nesazivanje VNS-a kroz cijelu 2022. konačan dokaz da su, »zahvaljujući lošem kompromisu Ivice Račana i Stjepana Mesića«, u Ustav 2000. ugrađena rješenja koja predstavljaju smetnju funkcioniranju sigurnosnog sustava.

– Ustav polazi od toga da će se predsjednik i premijer uvijek nekako dogovoriti, ali sada znamo da to ne mora biti tako. Sustav trpi i zato je potrebno drukčije urediti Ustav, mora se znati tko donosi neke ključne odluke, je li to predsjednik Republike ili Vlada. Ovako više jednostavno ne može, naglašava Cvrtila.