STEŽE SE OBRUČ OKO PLENKOVIĆA! Izvor iz istrage otkriva: ‘Europski tužitelji pritišću Žalac’
Zatvoren je krug indicija oko premijera Andreja Plenkovića. Tim riječima izvor iz istrage komentira aferu AP koja je ozbiljno uzdrmala premijera, koji je prema tvrdnjama naših sugovornika već trebao biti pozvan na razgovor u Državno odvjetništvo jer je i europsko tužiteljstvo nedavno podiglo optužnicu protiv bivše ministrice fondova EU-a i regionalnog razvoja Gabrijele Žalac zbog sumnje da je oštetila i državni i europski proračun kupnjom softvera po znatnoj višoj cijeni od realne. Treba napomenuti kako je EPPO postupak nastavio nakon što je USKOK zaključio da u nabavi softvera ne vidi ništa sporno, a sada su pak, uz bivšu ministricu, optuženi konzultant Mladen Šimunac, vlasnik tvrtke Ampelos Marko Jukić te bivši ravnatelj SAFU-a Tomislav Petric.
Sumnja se da je bivša ministrica preuveličala vrijednost softvera kako bi Šimunac i Jukić na njima mogli profitirati, a plaćeno je oko 1,73 milijuna eura, točnije 12,991.000 kuna, premda su vještaci utvrdili da njegova realna cijena iznosi oko 360.000 eura, točnije oko 2,700.000 kuna. Među dokazima u ovom slučaju nađene su poruke koje je Žalac razmjenjivala sa svojom prijateljicom i bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac, istražitelji su u mobitelu Josipe Rimac pronašli poruke koje su njih dvije razmjenjivale nakon odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave – DKOM koja je srušila prvi natječaj za sporni softver, a Žalac je pak s postupkom nastavila povećavši njegovu cijenu. Da bi i Plenković zbog njihove prepiske mogao biti u problemu, jasno je iz toga što dvije HDZ-ovke u svojim razgovorima spominju podršku osobe AP za koju se naknadno ispostavilo da je uistinu riječ o premijeru Plenkoviću.
“Srećicee. Samo hrabro, vidim da su i ovi u javnoj nabavi išli kontra, ako ti tamo nešto treba, samo me zovi. Za tebe sve”, piše Rimac prijateljici Žalac, a u razgovoru o softveru koji se odvio nekoliko dana poslije, Žalac poručuje: “Ali gle, ovo će biti po mom. Što prije”, na što joj Rimac odgovara: “Sutra ćemo dogovoriti s AP i složimo mu kontru”. “Već je on odmah rekao, ali ja sam ljuta što je on dozvolio ovo. J….e, Josipa. Bezveze”, uzvraća Žalac, koja je u svojoj obrani negirala krivnju objašnjavajući i istražiteljima na koji način funkcionira javna nabava, uz napomenu da ona ni u jednom segmentu nije bila zadužena za provođenje procesa javne nabave.
Sporni posao
Iz prepiske koja je dospjela u medije može se naslutiti da je Žalac, nakon što se sastala s premijerom Plenkovićem, ipak uspjela osigurati raspisivanje natječaja na kojem je ujedno osiguran rast cijene za sporni softver kojim se EPPO odlučio pozabaviti vadeći ovaj slučaj iz USKOK-ovih ladica. Postoji stoga osnova sumnje među istražiteljima da je nakon razgovora u Uredu premijera došlo do povećanja cijena, a te sumnje EPPO je spreman provjeriti do kraja pa posljednjih tjedana sve intenzivnije pritišću Žalac jer nastoje provjeriti je li Plenković bio nalogodavac i sudionik u ovim mutnim poslovima bivše ministrice koji su se po svemu sudeći iz opravdanih razloga nastojali zataškati na svim razinama, pa i u USKOK-u. Na tome bi vjerojatno i ostalo da prijavu europskom tužitelju nije podnio Telegramov novinar Andrej Dimitrijević, nakon čega Žalac i jest privedena.
Treba, dakle, napomenuti kako je na meti EPPO-a prije svega sumnjivi posao izrade softvera težak 16,24 milijuna kuna, koji je Ministarstvo regionalnog razvoja, dok mu je na čelu bila Žalac, dodijelilo tvrtki Ampelos, uz nju je u ovim spletkama, prema sumnjama Ureda europskog tužitelja, sudjelovao i nekadašnji ravnatelj SAFU-a Petric. Sporni posao počeo je izravnom dodjelom u rujnu 2017. godine, da bi nakon što je Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave poništila odluku o dodjeli posla, na raspisanom natječaju pobijedila tvrtka Ampelos Marija Jukića koja se jedina javila na natječaj. Na tu odluku DKOM-u se žali KING ICT, po čijoj je žalbi ukinuta odluka Gabrijele Žalac da posao koji je u to vrijeme vrijedio deset milijuna kuna bez natječaja dodijeli zajednici ponuditelja, odnosno tvrtkama Razvojna platforma i Micro projekt kojima je na čelu ministričin znanac Mladen Šimunac.
DKOM je došao do zaključka kako Ministarstvo nije uspjelo dokazati na temelju kojih je činjenica i okolnosti zaključilo da u navedenom slučaju ne postoji razumna alternativa ili zamjena za natječaj. U žalbi koja je srušila ovaj posao KING ICT tvrdi da je neistinito to da su izabrane tvrtke jedine koje u državi mogu obaviti taj posao. Nakon što je DKOM osporio dodjelu posla bez natječaja, Ministarstvo natječaj ipak raspisuje, ali on tada vrijedi 16,24 milijuna kuna, i sve to vjerojatno se odvijalo nakon što se Žalac sastala s Plenkovićem. Na natječaj se ipak javlja samo jedan ponuditelj, odnosno zajednica koju su tvorile tvrtke Ampelos i InfoDom koje su tada i izabrane. U trenutku natječaja u Ampelosu je član Uprave bio nekadašnji Šimunčev poslovni partner Željko Marić, a iako su Jukić i Martić izjavljivali da su nekoć surađivali sa Šimuncem te da u vrijeme raspisivanja natječaja s njim nisu bili poslovno povezani, to se nije ispostavilo posve točnim, ali ni pretjerano važnim jer je sumnje na ovaj posao bacilo ono što se događalo s novcem koji je Ministarstvo uplatilo.
Cijena raste
Vlasnik Ampelosa Jukić si je dan nakon uplate Ministarstva isplatio puni iznos dobiti, odnosno 8,5 milijuna kroz isplatu dobiti i plaćanje poreza na dobit te 2,3 milijuna kuna kroz pozajmicu jednom zaposleniku. Nakon što je taj podatak objavio Telegram, Jukić je tvrdio da on novac nije uzeo sebi, već ga je reinvestirao u edukaciju. Slučajem se jedno vrijeme bavio USKOK, ali je zaključeno da Žalac nije učinila ništa sporno pa su izvidi obustavljeni, ali slučaj se vrlo brzo opet otvara. Prvotno je SAFU tijekom kontrole financiranja ovog posla utvrdio određene nedostatke, točnije došlo se do zaključka da europska sredstva nisu potpuno utrošena namjenski pa je donesena odluka kojom je iznos nabave korigiran za 25 posto, što iznosi oko četiri milijuna kuna, koliko je, umjesto iz fondova EU-a, morala platiti Hrvatska. U priču zatim ulazi Europski ured za borbu protiv prevara OLAF, koji je odlučio do kraja istražiti sve okolnosti pod kojima su zaključeni ugovori s izvođačem radova i je li financijski sve teklo u skladu s propisanom procedurom.
Treba, dakle, napomenuti kako je Žalac u pritvoru bila zbog spornih poslova s tvrtkom Ampelos, a ne s tvrtkom Omega Software za koju se zainteresirao USKOK, s tim da se priča o istragama otvorila nakon uhićenja Žalac zbog nabave programa SPUR, nakon čega i jesu počeli izvidi koji se odnose i na nabavu programa e-fondovi za koji je prvi ugovor, vrijedan 4,6 milijuna kuna, potpisao Tolušić, sljedeća tri ugovora Žalac, tada cijena raste za 27 milijuna kuna, a potom je sljedeći ugovor potpisao zaboravljeni ministar Marko Pavić. Potpisi ministara su se mijenjali, ali Omega Software na čelu s direktorom Goranom Mihalićem je ostao, sve do dolaska Tramišak koja je taj posao prepustila Fini i naručila novi sustav, nakon čega su, prema medijskim napisima, uslijedili pritisci na nju i od premijerova savjetnika Zvonimira Savića, koji je, doduše, to demantirao.
Detaljna analiza
Zanimljivo je da se Žalac s premijerom Plenkovićem, nakon što je puštena iz pritvora, sastala više puta, dajući mu jasno do znanja da svojim iskazom može ugroziti pola Vlade, pa i njega samoga. Upućeni tvrde da je Žalac, koja više nema što izgubiti, to već i učinila jer ni jednu odluku o nabavi softvera nije donijela bez konzultacija s Plenkovićem i bez njegova odobrenja.
U Državnom odvjetništvu govori se kako je sporni softver koji je obuhvaćen optužnicom samo dio onoga čime bi Žalac mogla kompromitirati premijera jer su se na sličan način nabavljali softveri i za druga državna tijela i poduzeća, a sve to navodno je odobravao upravo premijer. Iz poruka koje su razmjenjivale Žalac i Rimac, koja je optužena u aferi Vjetroelektrane, ali i iz brojnih drugih njihovih prepiski koje su dostupne DORH-u i koje se odnose na teme vezane uz optužnicu u aferi Vjetroelektrane i nabavu softvera moglo bi se zaključiti da se njih dvije nisu dogovarale međusobno, nego su se konzultirale i s Plenkovićem koji je u porukama označen kao AP. Žalac je Plenkoviću, dok je bila ministrica, bila i desna ruka pa je vodila niz projekata i asistirala premijerovim suradnicima, a to i u njegovoj stranci i u njegovoj Vladi izaziva paniku zbog koje se u vodstvu HDZ-a provodi detaljna analiza u sklopu koje se traži onaj tko je sporne transkripte pustio u javni prostor. Nepovjerljivi Plenković sumnjičav je prema svima, pa i prema Uredu europskog javnog tužitelja, no u stranci se vjeruje da su poruke procurile s druge adrese, moguće i iz osječkog PNUSKOK-a koji je provodio operativnu obradu razgovora i koji raspolaže svim transkriptima spornih razgovora.
Golema afera
Raspolažu istražna tijela i detaljima nabave softvera od tvrtke Omega Software, s kojom je ugovor najprije sklapao bivši ministar Tomislav Tolušić, a zatim i Žalac, u čijem je mandatu ugovor dva puta produljivan. Ministricu Žalac naslijedila je Nataša Tramišak koja je, odupirući se pritiscima, odlučila da će poslove koje je do tada obavljao Omega Software prepustiti državnoj agenciji Fini koja se trebala baviti sustavom e-fondovi koji je održavao Omega Software.
Tramišak je prije odlaska iz Vlade bila na višesatnom svjedočenju u zagrebačkom Uredu europskog tužitelja, gdje je vjerojatno spominjala i Plenkovića, a upućeni tvrde da europski tužitelji već neko vrijeme izravno pritišću Žalac ne bi li priznala da je Plenković bio njezin nalogodavac ne samo u prvom spornom slučaju nego i pri ostalim nabavama softvera koji bi trebali izaći u javni prostor. I u diplomatskim krugovima govori se kako se oko Plenkovića vrti golema afera, a za to vrijeme u DORH-u također vladaju strah, panika i neizvjesnost jer je i Zlata Hrvoj Šipek razmjenjivala poruke s Josipom Rimac.
Izvor:dnevno.hr/Foto:fah
