Zatvorenici mu pjevaju 'Ne pijemo vina, nego krvi Srbina iz Knina': Zbog straha ne ide u šetnje (tražio je, dobio je)

Visoki prekršajni sud u Zagrebu odbio je žalbu uhićenog beogradskog odvjetnika Nemanje Berića i potvrdio prvostupanjsko rješenje Osnovnog suda u Šibeniku, čime je odlučeno da Berić ostane u pritvoru. Berić je uhićen zbog pjevanja četničkih pjesama i objavljivanja istih na društvenim mrežama dok je putovao iz Beograda u Knin. Prema prijavi, ovakvo ponašanje ocijenjeno je kao vrijeđanje nacionalnih osjećaja hrvatskih građana te narušavanje javnog reda i mira, prenosi Dnevno.hr

"Obrazloženje Visokog suda je identično kao u prvostupanjskoj odluci, ponovljeno je već navedeno činjenično stanje", izjavio je Berićev odvjetnik Slaven Bilčar za srpske medije. Bilčar je dodao kako je uvjete u šibenskom zatvoru ocijenio poboljšanima, budući da je Berić prebačen u drugu ćeliju te da je u boljem stanju. Prema njegovim riječima, Berić bi trebao biti pušten iz pritvora najkasnije do 24. kolovoza.

Nemanja Berić, koji je inače rodom iz Knina, navodno je izbjegavao šetnje izvan svojih stanica zbog prijetnje i uvrede drugih zatvorenika. Prema izvješćima, neki od njih pjevali su mu pjesmu "Ne pijemo vina, nego krvi Srbina iz Knina", što je dodatno potaknulo njegov strah. Berić je Knin napustio tijekom VRO Oluja, zajedno s odlazećom kolonom.

Baja mali Knindža i Nemanja/Foto: Facebook

Hrvatsko pravosuđe u slučaju Nemanje Berića: Nije pojedinačni slučaj

Iako slučaj Nemanje Berića privlači veliku pozornost medija, on nije izoliran incident u hrvatskom pravosudnom sustavu. Slični prekršaji, koji uključuju veličanje četničkih simbola, ratnih zločinaca i provociranje nacionalnih osjećaja, nisu rijetkost. Ne, unatoč brojnim prijavama, hrvatsko pravosuđe često ne procesuira takve prekršaje dosljedno.

U optužnom prijedlogu policijske postaje u Kninu, istaknuto je kako je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da je Berić počinio prekršaj narušavanja javnog reda i mira. Na društvenoj mreži, na profilu s više od devet tisuća prijatelja, objavljene su fotografije i video zapisi u kojima je veliko četništvo osuđeno na ratne zločine poput Momčila Đujića, Draže Mihailovića i Ratka Mladića. Takvi postupci izazivaju snažne reakcije u hrvatskoj javnosti, no u mnogim slučajevima pravosudni sustav ostaje neaktivan, što dovodi do frustracije među građanima koji očekuju pravednu i dosljednu primjenu zakona.

Ovo stoga nije iznimka, već dio šireg problema u sustavu koji se bori s procesuiranjem sličnih prekršaja, unatoč očitim dokazima i javnom interesu.