Srbija osudila obrambeni sporazum Hrvatske, Albanije i Kosova

Beograd je oštro reagirao na jučerašnje potpisivanje deklaracije o jačanju obrambene suradnje između Hrvatske, Albanije i Kosova, ističući da taj potez narušava regionalnu stabilnost i prijeti miru na Balkanu. Srpsko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je hitan zahtjev Zagrebu i Tirani tražeći objašnjenje o ciljevima i namjerama ovog sporazuma.

U službenom priopćenju, srbijanska diplomacija ističe da je deklaracija potpisana uz sudjelovanje, kako tvrde, 'nelegitimnog predstavnika privremenih institucija samouprave u Prištini', aludirajući na Kosovo, koje Beograd ne priznaje kao neovisnu državu. "Ovaj vojni savez formiran je bez konzultacija s Beogradom, a uključivanje strukture koja nema međunarodni legitimitet predstavlja sigurnosnu prijetnju za srpski narod i cijelu regiju", stoji u priopćenju.

Srbija također naglašava da ovaj sporazum nije slučajan, već predstavlja dio šire strategije usmjerene na izolaciju Srbije i jačanje vojnih kapaciteta Kosova, što smatra neprihvatljivim i suprotnim međunarodnom pravu i Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a. Beograd dodatno izražava zabrinutost jer su se, kako navode, dvije Srbiji susjedne države, Hrvatska i Albanija, odlučile na ovaj korak bez prethodnih konzultacija s Beogradom, a istovremeno je poziv za pridruživanje upućen i Bugarskoj.

"Ako, kako tvrde, ovaj dogovor nije usmjeren protiv bilo koga, zašto je onda Srbija isključena iz bilo kakvih pregovora o kolektivnoj sigurnosti u regiji?", navodi se u priopćenju. Nadalje, Srbija upozorava da jednostrano naoružavanje i vojna suradnja s Kosovom predstavljaju prijetnju međunarodnom pravnom poretku i destabilizaciju regije.

Beograd također naglašava da je bio spreman razgovarati o suradnji s Hrvatskom i Albanijom u dobroj vjeri, no da je donošenje ovakve inicijative bez Srbije, ali uz Prištinu, otvorena provokacija i ignoriranje političke i sigurnosne realnosti.

"Očekujemo hitan odgovor iz Zagreba i Tirane o stvarnim namjerama i krajnjim ciljevima ove opasne vojno-sigurnosne igre. Srbija neće dopustiti jednostrane akcije koje ugrožavaju naš teritorijalni integritet, sigurnost građana i mir u regiji", zaključuje se u priopćenju srbijanskog Ministarstva vanjskih poslova.

Srbija već dugo vremena odbacuje priznanje agresije na Hrvatsku tijekom Domovinskog rata, kao i odgovornost za ratne zločine počinjene od strane svojih snaga. Odbacivanje Deklaracije o priznanjima rata i nestalima čini dio šireg političkog stava Srbije prema prošlim događajima, a stav prema Kosovu je također ključan. Srbija ne priznaje Kosovo kao neovisnu državu i smatrat će ga i dalje dijelom svoje teritorijalne jedinice, Kosovo i Metohiju. Iako su mnoge zemlje, uključujući Hrvatsku, priznale Kosovo kao samostalnu državu, odnosi između Srbije i Kosova ostaju napeti, a sjever Kosova ostaje područje pod velikim utjecajem Srbije, gdje većina stanovništva čini etnička Srbi.

Rasprava o ovim pitanjima često dolazi do političkih sukoba na međunarodnoj sceni, jer se postavlja pitanje što znači priznavanje i na koji način se to može politički ili pravno implementirati. U Srbiji i mnogim drugim zemljama postoji duboko ukorijenjen stav protiv priznavanja Kosova, dok Kosovo nastavlja s nastojanjem da osigura međunarodno priznanje i puni suverenitet.