Tomašić: Hrvatska je pokazala da je spremna podmetnuti leđa za Europu

Premijer Andrej Plenković u utorak je u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavio hrvatske prioritete za predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2020. godine. Uslijedila je rasprava zastupnika u kojoj su sudjelovali i hrvatski zastupnici.

Ruža Tomašić, koja je govorila u ime kluba Europskih konzervativaca i reformista (ECR), rekla je kako je činjenica da "u manje izazovnim vremenima" tijekom predsjedanja "nove i manje članice imaju veće šanse staviti neke svoje prioritete na dnevni red" no ocijenila je da sada nije takva situacija. 

"Hrvatska je kroz svoju povijest pokazala da je spremna podmetnuti leđa za Europu u izazovnim vremenima", nastavila je Tomašić.

"Iako je nekada i previše slušala tuđe naputke i zanemarivala činjenicu da je punopravna članica koja bi trebala imati autentičnu politiku, Hrvatska sad ima priliku pokazati da je ambiciozna, da ima viziju i da je spremna predvoditi Europu u određenim područjima".

Tomašić je naglasila kako od vlade očekuje da idućih šest mjeseci ne prođe u "revijalnom tonu" nego da se radi na provedbi reformi, osvježavanja "zastarjelih" europskih politika i boljeg pozicioniranja Hrvatske. 

"Nadam se da će vlada znati iskoristiti priliku", zaključila je i zaželjela joj uspjeh. 

Nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić upozorio je kako se EU nalazi pred "izuzetno zahtjevnom financijskom situacijom". 

Višegodišnji financijski okvir (VFO) "dosad je manjim državama poput Hrvatske omogućavao da gubitak u gospodarstvu, koji je primjerice u Hrvatskoj od ulaska u EU samo u poljoprivredi iznosio 4,5 milijardi eura, pokriju određenom kompenzacijom kroz pristup fondovima", rekao je bivši sudac otkrivši da je Hrvatska završila u plusu od 1,7 milijardi eura. 

Naglasio je da će EU izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva izgubiti i velikog kontributora europskom proračunu, a da će proširenjem u savez ući države "slabije gospodarske moći koje će također trebati pomoć". 

Kolakušić je stoga predložio drugačiji način financiranja i pozvao na veća izdvajanja razvijenijih europskih gospodarstava. 

Karlo Ressler (EPP) poručio je kako Hrvatska povijesno i kulturno pripada Europi, no da su "ne tako davno sloboda, demokracija, ali i puna pripadnost europskoj obitelji bili samo daleka i neizvjesna težnja".

Zbog toga, smatra EPP-ovac, hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije predstavlja "još jedan velik simbol u velikoj preobrazbi Hrvatske". 

Ressler je pozvao i da se u VFO-u ne zanemare uspješne politike EU-a usmjerene na smanjivanje regionalnih razlika "koje nažalost još uvijek postoje", i rekao da će hrvatsko predsjedanje biti uspješno za cijelu EU .

I socijaldemokratkinja Biljana Borzan smatra kako Hrvatska preuzima vodstvo EU-a u izazovnim vremenima, pa je naglasila je da tom savezu prioritet treba biti kvaliteta života njezinih građana.

"Na zajedničkom tržištu nitko ne smije biti građanin drugog reda. Tržište rada treba biti otvoreno za sve koji od svog rada žele pošteno živjeti". 

Pozvala je na "novi zamah" jamstvu za mlade, olakšavanje prekograničnog poslovanja za poduzetnike, te na minimalne europske plaće. 

"Rad svakog građanina u EU-u vrijedi jednako i mora biti jednako i plaćen. Pa što smo mi ako ne zajednica ravnopravnih?", upitala je. 

Borzan je pozvala i na dugoročnije promišljanje ekonomskih instrumenata, na društveno odgovorno poslovanje, zaštitu potrošača kao "najslabije strane na tržištu" i zalaganje za kvalitetu proizvoda i sigurnost i zdravlje hrane. 

Zastupnik liberala Valter Flego poručio je premijeru da "ne dozvoli da hrvatsko predsjedanje bude zapamćeno samo po tome što je jedna država napustila EU" te je pozvao na jačanje europske perspektive hrvatskog susjedstva. 

Naglasio je kako je predsjedanje idealno vrijeme za "nove ideje i iskorake" i istaknuo kako je pitanje obrazovanja podzastupljeno u europskim prioritetima.

"Nakon Bolonjske deklaracije treba nam novi iskorak za srednjoškolsko obrazovanje. Nudim proširenje bolonjskog procesa na srednje škole kako bi imali usklađenije i konkurentnije znanje naših učenika", predložio je europarlamentarac IDS-a.

Najkritičniji od hrvatskih zastupnika bio je nezavisni Ivan Vilibor Sinčić koji je kazao da je vladavina Plenkovića obilježena "bezakonjem" i "korupcijom", ilustrirajući to na osobnom primjeru upita koji je poslao prije dvije godine, dok je još sjedio u Hrvatskom saboru, o tome "tko je na određene dane ulazio u zgradu hrvatske vlade".

"Do dana današnjeg niste odgovorili na moj upit. Ako se tako odgovara zastupniku, što tek može očekivati građanin? Rok vam je bio dva tjedna". 

"Tako se ne ponaša premijer, tako se ponaša sitni prevarant", rekao je Sinčić i zaključio kako premijer to čini "da zaštiti svoje prijatelje koji su se ilegalno i potajno sastajali u zgradi vlade kako bi pisali zakon kojim su sebi dodijelili poslove od 500 milijuna kuna".

Tonino Picula (S&D) izrazio je zadovoljstvo što program hrvatskog predsjedanja obuhvaća i otoke koji su "se dokazali da mogu biti predvodnici energetske tranzicije", a pozdravio je i obnovu politike proširenja. 

Podsjetio je da će u ime Europskog parlamenta napisati preporuku za zagrebački skup na vrhu koji će se na tu temu održati u svibnju, te je predložio da se u nadolazeću konferenciju o budućnosti Europe uključe i zemlje zapadnog Balkana. 

EPP-ovka Sunčana Glavak  (HDZ) rekla je kako je sigurna da će Hrvatska biti snažan zagovornik pravedne raspodjele sredstava u VFO-u, ali i vratiti povjerenje građana u Stari kontinent. Pozvala je i na Europu koja se razvija uz jasnu poruku jednakih šansi za sve građane. 

"Za sve one koji izražavaju sumnju u moju domovinu, a uopće ju ne poznaju, ne znaju koliko je Hrvatska gospodarski uspješna - snažna poruka: ako se pitate jesmo li spremni za ove izazove, kažem vam da će Hrvatska pokazati da jesmo", zaključila je Glavak.