Trideset godina nakon akcije hrvatskih prognanika kojom su blokirani punktovi UNPROFOR-a Zajednica povratnika hrvatskog Podunavlja u Osijeku je organizirala tribinu u Nadbiskupijskom vikarijatu, a postavljena je i izložba Branka Peka "Pravo na dom".

Bio je to, rekao je predsjednik Zajednice Branko Pek, uvod u mirnu reintegraciju, koja je omogućila prognanicima povratak kućama te potaknula pregovore o načinu promjene mandata UNPROFOR-a. Na skupu su, uz sudionike blokade, gostovali i znanstvenici, među kojima i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor, voditeljica Arhivnog gradiva Domovinskog rata u Memorijalno-dokumentacijskom centru Ana Hojevac Turković, ratni zapovjednik obrane Osijeka Branimir Glavaš, Štefica Krstić koja je vodila Udrugu Žrtve Domovinskog rata, osječko-baranjski dožupan Josip Miletić, pročelnica Regionalnog ureda za prognanike Nada Arbanas…

Prognanici su najprije 1994. blokirali punktove na crti razdvajanja u Nemetinu i na Biljskoj cesti, a potom je 46 dana blokirano više od 30 i službenih i neslužbenih prijelaza sa slobodnog na okupirani teritorij Podunavlja. Blokadama se priključilo 150.000 hrvatskih prognanika koji su tražili što brži povratak kućama i oslobađanje Hrvatske.

“Blokada koju su proveli hrvatski prognanici nad takozvanim zaštitnim vojnim snagama Ujedinjenih naroda, koje su kontrolirale okupirane dijelove Hrvatske u kojima je početkom devedesetih proveden potpuni etnički progon Hrvata i niz drugih najtežih zločina, spada među najvrijednije humanitarne akcije u ratu u Hrvatskoj i Europi u dvadesetom stoljeću” – rekao je Branko Pek, predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije i tajnik Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja dodajući kako je cilj tribine podsjetiti javnost na taj događaj te potaknuti daljnja istraživanja radi znanstveno utemeljenog zaključka o tome koliko su prognanici svojom blokadom i svojim zahtjevima utjecali na odluke Vijeća sigurnosti UN-a o daljem djelovanju i promjeni mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj, osobito tijekom 1995. godine i provedbi misija UNCRO i UNTAES.

“Hrvatska je tada imala oko 1/4 teritorija pod okupacijom srpskih snaga”, pojasnio je Pek.

U okviru tribine, uvodno su prikazana televizijska izvješća o blokadama diljem Hrvatske, a potom je dr. sc. Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja za znanstveno istraživačku djelatnost Instituta Ivo Pilar održao predavanje o demografskoj i prognaničkoj slici toga vremena.

Dr. sc. Ana Holjevac Tuković iz Hrvatsko memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata održala predavanje o stanju u RH i hrvatskom Podunavlju prije i nakon blokade; a potom je putem video poveznice iz Zagreba govorio prof. dr. sc. Ivica Kostović,tadašnji potpredsjednik Vlade RH o odnosima Vlade RH i Zajednice prognanika.

Sudionici akcije blokade Nada Arbanas, tadašnja pročelnica Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice u Osijeku, Štefica Krstić iz Sarvaša  Sarvaš i Radoslav Bobanović iz Polače svjedočili su o iniciranju, organizaciji i tijeku blokade.

Održavanje tribine o povijesnoj blokadi međunarodnih vojnih snaga na memorijalnoj i znanstvenoj razini pohvalio je ratni zapovjednik obrane grada Osijeka i prvi župan Osječko-baranjske županije u vrijeme blokade general  Branimir Glavaš i naglasio kako ovu povijesnu istinu trebaju čuti mlade generacije i da valjda neće proći 30 godina do održavanje iduće. Posebno je istaknuo “Zajednica prognanika je premrežila cijelu Hrvatsku, dakle sve one dijelove Hrvatske izložene ratnim aktivnostima digla na noge i dali ste u istinu značajan doprinos. Dakle, još jednom hvala na tim ratnim vremenima, na doprinosu tih devedesetih,  početkom devedesetih godina ali i na ovoj današnjoj tribini koja nas je okupila ovdje i podsjetila na i teška, ali i slavna vremena prije trideset godina”, kazao je Glavaš.

Tribinu je zaključio prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatsko memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, govoreći o akciji Zajednice prognanika – blokada UNPROFOR-a te mogućnostima znanstvenog istraživanja toga događaja.