Trump uveo sankcije Međunarodnom kaznenom sudu

Uredbom se zabranjuje ulazak u Sjedinjene Države čelnicima, zaposlenicima i agentima Međunarodnog kaznenog suda (ICC), kao i članovima njihovih najužih obitelji. Također, uredba predviđa zamrzavanje sve imovine koju ti pojedinci posjeduju u Sjedinjenim Državama.

Odluka dolazi nakon što je ICC izdao nalog za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta, zbog sumnje na ratne zločine i zločine protiv čovječnosti vezane uz rat u Gazi. Taj potez izazvao je snažne reakcije u američkom političkom vrhu – republikanci, ali i mnogi demokrati, izrazili su ogorčenost. Netanyahu, kojeg je američki predsjednik primio u utorak, nazvao je odluku antisemitističkom, dok je bivši američki predsjednik Joe Biden naloge za uhićenje opisao kao "nečuvene".

ICC tvrdi da postoje "razumni razlozi" za sumnju u odgovornost Netanyahua i Gallanta za zločine u ratu koji je uslijedio nakon napada Hamasa na izraelski teritorij.

Godine 2023. ICC je izdao i nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za ratni zločin nezakonite deportacije stotina ukrajinske djece. Kao odgovor, Rusija je zabranila ulazak glavnom tužitelju ICC-a Karimu Khanu te ga, zajedno s dvojicom sudaca suda, stavila na svoju tjeralicu.

Sjedinjene Države, Izrael i Rusija nisu članice ICC-a, stalnog međunarodnog suda nadležnog za procesuiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Predsjednica suda, sutkinja Tomoko Akane, upozorila je u prosincu da bi sankcije mogle ozbiljno ugroziti rad ICC-a i dovesti u pitanje njegovo postojanje.

Ovo nije prvi put da Washington poduzima mjere protiv ICC-a. Tijekom prve administracije Donalda Trumpa 2020. godine, SAD su uvele sankcije tadašnjoj tužiteljici Fatou Bensouda i jednom od njezinih glavnih suradnika, zbog istrage o navodnim ratnim zločinima američkih snaga u Afganistanu.

Osnovan 2002. godine, ICC sa sjedištem u Haagu trenutno broji 124 države članice.