TUĐMAN JE ZBOG NJIH DOŽIVIO ŽIVČANI SLOM! Vodili su velike bitke, ratovali su za Hrvatsku, a onda ih je šokirao Mamić

Dinamo je svoje ime dobio 1945. godine. Iako će mnogi reći da je tada zapravo osnovan, ali je to zapravo povijesna neistina. Ime Dinamo potječe od komunističke vlasti, ali od igrača do dresa, navijača i povijesti, Dinamo je preuzeo nasljeđe od svog prethodnika, Građanskog. Grad je volio Građanski i sasvim logično je bilo da će nastaviti voljeti i Dinamo.

“Dinamo je važan i psihološki i kulturološki fenomen ovog grada, ne ide li vam u životu onako kako ste zamislili, imate se s kime identificirati; ide li vam, pak, u životu iznad očekivanja, Dinamo vam je dobra mjera koja pokazuje što ste sve izbjegli” rekao je u svom tekstu “Dinamo kao filozofija utjehe” jedan od najvećih kroničara Zagreba, Veselko Tenžera.

Jer Dinamo je u Jugoslaviji bio daleko od velikih rezultata, ali je imao vojsku navijača iz cijele Hrvatske. Zagrebačka svetinja bila je simbol

Splićanin dao ime Boysima?

Zanimljiv je rat između Boysa i Torcide. BBB znaju podsjetiti kako je jugoslavenski diktator Tito za Hajduk rekao da je njegov klub, pa im BBB redovito zbog toga skandiraju “Tito partija, Hajdukova armija”. Isto tako zanimljivo je da je baš jedan Splićanin dao ime Boysima, a da ironija bude još i veća Torcida je nastala u Zagrebu.

Prije nego što su BBB osnovani Dinamo je imao glasnu podršku cijelog stadiona. Dinamo je naslov uzeo 1958., sljedeći veliki uspjeh bilježe 1967. kada je generacija predvođena Lamzom, Zambatom, Rorom, Jukićem i ostalim legendama uzela jedini europski trofej u hrvatskoj povijesti. Međutim sve je eruptiralo te mitske 1982. Cibona uzima kup pobjednika kupova i naslov Jugoslavije, Smogovci se pojavljuju na televiziji, Azra izdaje najbolji album na ovim prostorima “Ravno do dna”, a Dinamo nakon 22 godine čekanja postaje prvak.

Četiri godine kasnije ta ideja će postati realnost. Postoje razne teorije o nastanku imena. Prva je ona da su inspiraciju našli u kultnom filmu “Bad Boys” sa Seaonom Penom u glavnoj ulozi. Navodno je samo ime predložio član Torcide, Prle. Službeni rođendan slavi se na dan prvog gostovanja grupe u Splitu. Nekoliko je ključnih figura u osnutku, ali prvi vođa je danas nažalost preminuli Dugi s Kozjaka. Čovjek koji je živio za Dinamo i o kojem nitko nije rekao nikad nijednu ružnu riječ.

Bilo da pitate njegove kolege s tribine, novinare ili najveće rivale za Dugog su svi imali poštovanje i svi oni s osmijehom na licu i laganom suzom u oku sjete se čovjeka koji je bio ključan o početku priče o buntu i ljubavi prema gradu i domovini.

Klub kao svetinja

BBB je najbolje opisao čovjek koji je puno pisao o njima, Tomo Židak: “Oni su zapravo zadnji čuvari purgerskog duha, kojega još ima samo u ‘rupama’ i špelunkama po Dubravi, Trešnjevci, Črnomercu i Novom Zagrebu, te nekim gornjogradskim salonima, gdje se još uvijek govori njemački. Oni su se sedam dugih godina borili za Dinamovo ime i pobijedili čak i državni aparat, koji je to ime htio zatrti. Zbog transparenta ‘Dinamo svetinja’ pokojni predsjednik je dobivao živčani slom. Danas su politički progledali, pa se s maksimirskog sjevera može čuti i osuda službene politike – ‘HDZ pederi, državu ste sje….!’ Za njih su nedodirljive četiri stvari; Zagreb, Katedrala, Uspinjača i Dinamo.” U osobnom razgovoru s nekoliko suvremenika tog vremena uvijek su naglašavali kako je Židak puno pomogao grupi jer je prenosio njihove stavove i unatoč svemu bio za njih.

Prvo gostovanje BBB u kojem je za njih čula cijela Europa dogodilo se u Bergamu. Tadašnji navijači Atalante bili su možda i najbolja ultras grupe Italije, ali Boysi su se žestoko sukobili s njima i policijom, a onda su tu dominaciju potvrdili i na stadionu kad su ih nadglasali. Boysi su nažalost i sami slutili da će najveće bitke voditi u 90-tima.

13.5.1990. je datum koji je promijenio sve. Već prije su Boysi pjevali o samostalnoj Hrvatskoj i skandirali “Mi smo BBB, mi smo vojska Franje Tuđmana” ni sluteći da će im isti taj čovjek dok ginu za samostalnu Hrvatsku figurativno govoreći ‘zabiti nož u leđa’. Tog datuma su Boysi prvi put stali u obranu Hrvatske. Kada su vidjeli da Delije na jugu kamenima gađaju obične navijače, a policija ne radi ništa, poludjeli su. Probili su ogradu na Sjeveru i krenuli u obranu, a putem su dobivali nemilosrdne batine od tadašnje milicije dok su Delije radile što su htjele. Toga dana BBB su dobili tri heroja. Josip Kuže, Zvone Boban i Vjekoslav Škrinjar ostali su na terenu i branili svoje navijače pa se tako dogodio i legendarni Bobanov skok na pripadnika organa reda.

Kroz 90-te mnogi od njih su otišli u rat i dali svoje živote za samostalnu Hrvatsku. Oni koji su imali sreću da se vrate vidjeli su novu generaciju koja se borila za povratak imena. Nakon što su vratili ime, započeli su borbu za slobodni Dinamo od kriminala i prljavih poslova Zdravka Mamića. Povijest je do sada pokazala da su uvijek bili na pravoj strani povijesti. Od svog osnutka pa sve do danas ljubav prema Dinamu bila je njihov jedini motiv.

“Dinamovština je bila i jest – opsesija. Naše metafizičko određenje. Naša sloboda i naša riječ. Dinamo je bio sve. On mora disati i osjećati tu – sa Zagrebom, s Hrvatskom, sa svojim ljudima – s dinamovcima” rekao je jednom Zvone Boban za SN i možda najbolje opisao tu bezuvjetnu ljubav koju ne može svatko razumijeti.

Navijači jesu i moraju biti i ostati jedina funkcija u klubu koji ga vole bez ikakvog privatnog interesa. Samo takvi navijači imaju smisla, a Boysi su kroz svoje borbe beskrajno puno puta pokazali da je Dinamo ljubav, a ne interes.