Vatikanska diplomacija je još 3. listopada 1991. godine prva u svijetu pokrenula postupak međunarodnog priznanja Hrvatske, a onda je i na današnji dan, 13. siječnja 1992. na čelu s tadašnjim papom Ivanom Pavlom II. upravo od Vatikana palo prvo priznanje Hrvatske.

Kardinal Angelo Sodano se u jednom razgovoru prisjetio:

“Od samog početka krize u bivšoj Jugoslaviji papa Ivan Pavao II. je snažno pozivao na poštivanje etičkih načela prirodnog zakona i načela međunarodnog prava koja se odnose na uređenje odnosa među narodima. Ono što se dogodilo u srednjoistočnoj Europi, pa i u bivšem Sovjetskom Savezu, ne bi bilo moguće bez odlučujuće uloge pape.”

Nakon Vatikana, uslijedila masovna priznavanja hrvatske neovisnosti

Nakon što je Hrvatska proglasila svoju suverenost i samostalnost i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom Jugoslavijom, 15. siječnja su je priznale Njemačka, Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska, Švedska. Usljedila su priznanja koja su stigla iz Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije Hrvatsku su priznale i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, i Urugvaj. Hrvatsku su već ranije priznale Estonija, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i San Marino.

Hrvatsku je do kraja siječnja 1992. godine priznalo još sedam zemalja: Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija, a primanjem u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. godine postala je jednakopravna članica međunarodne zajednice, da bi 2013. godine postala članicom Europske Unije.