"ZAJEDNO U BOLJE SUTRA" - BRANITELJSKI PROJEKT SUFINANCIRAN SREDSTVIMA EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA

Ne rijetko srećemo se s ljudima čija je percepcija hrvatskih branitelja iskrivljena, ponekad čak i uvredljiva za sve njih, za cijelu stradalničku populaciju, pa na kraju i za samu Republiku Hrvatsku. To je jedna od tema koje se rijetko otvaraju, iako predstavlja vrlo zanimljiv društveni i sociološki fenomen - pogotovu uzme li se u obzir s koliko je euforije i simpatija u vrijeme Domovinskog rata javnost prihvaćala i podržavala one koji su se borili za slobodu i samostalnost države.

 U tom projektu ocrnjivanja svega što je vezano za hrvatski obrambeni rat, veliku su ulogu odigrali žuti tisak i senzacionalistički mediji za koje je samo loša vijest poželjna i dobrodošla. Oni po pravilu relativiziraju sve moralne vrijednosti i etičke norme ovog društva, pa toga nisu pošteđeni ni Domovinski rat, branitelji i stradalnička populacija, odnosno oni koji su u najtežem razdoblju novije hrvatske povijesti dali najveći doprinos u borbi za slobodu i samostalnost Lijepe naše. Tako je dijelu javnosti nametnuta slika branitelja koji je besposlen, "uživa" u "velikoj mirovini", te iz dokolice posjećuje kladionice ili dane provodi u kafićima, a uz to je često sklon i incidentima, odnosno nasilju, kako prema okolini, tako i u samoj obitelji.

 Dakako da je takva jednostrana percepcija ratnih veterana i stradalničke populacije i generalizacija kojom se prenaglašavaju pojedinačni negativni primjeri s namjerom stigmatiziranja cijele ove društvene skupine ne samo pogrešna nego i duboko nepravedna i uvredljiva i nema nikakve veze sa stvarnim stanjem.

 Daleko je od istine da hrvatski branitelji, invalidi i stradalnici žive u izobilju, da predstavljaju povlaštenu društvenu skupinu i da su po primanjima iznad prosjeka u Republici Hrvatskoj, jer ne mali broj njih ima vrlo skromne prihode, a dobar dio nikakve.

 Isto tako treba reći da veterani Domovinskog rata i stradalnici nisu do te mjere opterećene ratom i prošlošću da ne bi bili kadri živjeti u sadašnjosti i graditi budućnost. Velika većina njih se nastoji uključiti u normalan život, samo pitanje je koliko ih društvo razumije i je li spremno pružiti im ruku i pristupiti bez predrasuda. Negativna percepcija, nerazumijevanje, predrasude koje prema njima postoje i odbojan odnos dijela javnosti samo dodatno otežavaju integraciju u društvo što kod nas predstavlja veliki problem pred kojim ne treba zatvarati oči.

 Kad govorimo o ratnim veteranima i stradalnicima, mora se poći od nesporne činjenice kako je riječ o ljudima koji su bez svoje krivnje, slijedom nametnutih okolnosti u vrijeme agresije i Domovinskog rata bili istrgnuti iz svojih sredina, da ih je na neki način rat obilježio (traumama, ranjavanjem, gubitkom članova obitelji, prijatelja i suboraca i sl.) i učinio ranjivima, te da društvo ne može izbjeći svoj dio odgovornosti za njihovu daljnju sudbinu - utoliko prije što se radi o nesporno zaslužnim građanima koji su dali najviše onda kad je bilo najteže.

 Veterani i stradalnici u većini znaju i shvaćaju kako je integracija dvosmjerni proces u kojem moraju i sami sudjelovati, te da ne mogu ostati vječito zatvoreni u svoje udruge ili milje iz kojeg potječu, nego surađivati sa svim institucijama države i civilnog društva, pa i asocijacijama, društvima i udrugama čije su djelatnosti kompatibilne s njihovim ciljevima. Umjesto izolacije u "geta", ovu je populaciju potrebno na jedan suptilan i obazriv način, korak po korak uključivati u normalan život uz razbijanje predrasuda, kako onih što ih veterani i stradalnici imaju u odnosu na civilno društvo, tako i u obrnutom smjeru.

 Jedan od zanimljivih projekata koji omogućava razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga i prevladavanje poteškoća s kojima se susreće braniteljska populacija - a to su prije svega socijalna isključenost i zdravstvene poteškoće - jest projekt "Zajedno u bolje sutra".

 Ovom prigodom bit će kratko predstavljen program Udruge ratnih veterana Domovinskog rata 'Crne Mambe' koji se odvija u sklopu spomenutog programa na nacionalnoj razini, a dobio je potporu EU (odnosno europskih strukturnih i investicijskih fondova) i bio ostvaren u razdoblju od 22. veljače 2019., do 22. veljače 2021. godine.

 Na području Zagreba i Zagrebačke županije, cilj ovog projekta bio je unapređenje kvalitete življenja i smanjenje socijalne isključenosti za 44 hrvatska branitelja - upravo pružanjem izvaninstitucionalnih usluga. S obzirom da su problemi s kojima se u svakodnevnom životu sreću branitelji i njihove obitelji vrlo složeni i višedimenzionalni, te da su u pitanju ne samo uvjeti života i zdravstveno stanje nego najčešće i financijske teškoće, svemu se moralo pristupiti pažljivo i odgovorno kako bi se polučio željeni efekt. Da bi se to postiglo, vodilo se računa o posebnostima i potrebama svakog pojedinca i svakomu od njih pristupalo na odgovarajući način.

 Aktivnosti projekta podijeljene su na pružanje usluga i pomoć u kući u obavljanju svakodnevnih poslova i pružanje usluga zdravstvene skrbi. Vezano za pružanje usluga za pomoć u kući angažirano je 6 osobnih pomoćnika koji su brinuli o 24 branitelja i bili pri ruci korisnicima za obavljanje svih dnevnih aktivnosti - uključujući prijevoz liječniku ili na terapije vozilom koje je osigurano za te potrebe. U svrhu edukacije i savjetovanja po pitanju zdravstvene skrbi korisnika angažirana su dva njegovatelja za čiji je rad osiguran i odgovarajući prostor koji udovoljava traženim normama.

 Projekt "Zajedno u bolje sutra" Udruge ratnih veterana Domovinskog rata 'Crne Mambe' za proteklo dvogodišnje razdoblje sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda u ukupnom iznosu od 1.975.630,72 kuna, od čega su 1.679.286,11 kuna bespovratna sredstva. Udruga se nakon uspješnog ispunjenja ciljeva u dvogodišnjem razdoblju (2019. - 2021.) ponovno natječe za isti projekt i nastavlja sa započetim radom. Sa zadovoljstvom se može reći kako su ciljevi ostvareni i ova potpora EU svakako će doprinijeti da se nastavi dalje s još većim elanom.

 Udruga 'Crne Mambe' utemeljena je 2005. godine i od samoga početka su njezini članovi angažirani na projektima solidarnosti prema veteranima i stradalnicima koji su u potrebi, pri čemu se zadnjih godina to širi na opću braniteljsku i stradalničku populaciju - dakle, nastoji se pomoći svima, prije svega onima koji su u najtežoj situaciji, neovisno o tomu u kojoj su postrojbi bili oni ili članovi obitelji u vrijeme rata i iz kojeg su mjesta - a posebna se pozornost poklanja najpotrebitijima, onima koji su socijalno i zdravstveno najviše ugroženi.

 Na nacionalnoj razini projekt "Zajedno u bolje sutra" doprinosi ostvarenju osnovnog dugoročnog cilja Nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata: podizanje opće kvalitete življenja i podupiranje potpune psihosocijalne reintegracije svih sudionika i stradalnika rata na području cijele Republike Hrvatske. On doprinosi i jednoj od temeljnih strateških aktivnosti, a to je Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj.

 Ovaj kao i svi drugi projekti što ih u istom smjeru i s istim ciljevima osmišljava i vodi Ministarstvo hrvatskih branitelja usmjeren je ka ublažavanju problema i poteškoća s kojima se veteranska i stradalnička populacija sreće u svakodnevnom životu i njihovoj što bezbolnijoj i potpunoj integraciji u društvo.

 Ove 2021. godine obilježavamo 30 godina od početka Domovinskog rata i rađanja nove hrvatske države. Neka nam i to bude poticaj da svi skupa nastavimo istom stazom u budućnost - zajedno u bolje sutra, unatoč svim teškoćama s kojima se danas suočavamo.

 

Zlatko Pinter/PDN

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge hrvatskih branitelja RH / Portal Dnevnih Novosti.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.