Zločin bez kazne: Kako je Veljko Džakula prošao nekažnjeno

Veljko Džakula: Vođa pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji – Uhićenje, predaja i neprerađena odgovornost

Veljko Džakula bio je politički vođa pobunjenih Srba na području zapadne Slavonije tijekom Domovinskog rata i predsjednik tzv. Izvršnog vijeća SAO Zapadna Slavonija. Kao istaknuti predstavnik srpske pobune, aktivno je sudjelovao u uspostavi i održavanju paradržavne strukture koja je, uz potporu JNA i srpskih paravojnih postrojbi, djelovala protiv Republike Hrvatske.

Predaja tijekom VRO Bljesak

Hrvatska vojska je 1. svibnja 1995. godine pokrenula vojno-redarstvenu operaciju Bljesak, s ciljem oslobađanja okupiranog teritorija zapadne Slavonije. U samo 36 sati oslobođeno je oko 500 km² hrvatskog državnog teritorija. Tijekom operacije došlo je do vojnog sloma srpskih snaga.

Dana 3. svibnja 1995. godine, Veljko Džakula se dobrovoljno predao hrvatskoj policiji u mjestu Šeovica kod Pakraca. Nakon predaje, priveden je na ispitivanje te je kratkotrajno zadržan od strane nadležnih institucija.

Puštanje na slobodu bez optužnice

Unatoč svojoj istaknutoj političkoj ulozi u pobunjeničkoj strukturi koja je odgovorna za etnička čišćenja, progone, ubojstva civila i vojnika, razaranja i teror nad hrvatskim stanovništvom, protiv Veljka Džakule nikada nije podignuta optužnica.

Nakon ispitivanja, pušten je na slobodu, bez kaznenog progona. Takva odluka izazvala je negodovanje dijela hrvatske javnosti, osobito među hrvatskim braniteljima i obiteljima žrtava. Mnogi su isticali da se radi o nepravdi i dvostrukim kriterijima, budući da su brojni hrvatski branitelji procesuirani za manje prekršaje, dok su politički lideri pobune – izbjegli kaznu.

Specifični detalji o tome tko je izdao nalog za njegovo puštanje nisu javno dostupni. Međutim, izvori navode da je Džakula amnestiran za sudjelovanje u oružanoj pobuni i rušenju ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske, što je omogućilo njegovo puštanje bez podizanja optužnice. ​

Ova odluka izazvala je nezadovoljstvo među dijelom hrvatske javnosti, posebno među braniteljima i obiteljima žrtava, koji su smatrali da je Džakula, kao politički vođa pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji, trebao odgovarati za zločine počinjene na tom području.

Nestanak dr. Ivana Šretera – simbol nepravde

Dodatno svjedočanstvo o brutalnosti i sustavnom kršenju ljudskih prava na području pod političkom kontrolom Džakule jest nestanak dr. Ivana Šretera, hrvatskog liječnika, humanista i političkog disidenta, koji je otet 18. kolovoza 1991. godine u naselju Krička kod Pakraca.

Dr. Šreter je nakon otmice bio zatvoren i zlostavljan u logoru Bučje, koji je bio pod kontrolom srpskih paravojnih postrojbi i milicije tzv. SAO Zapadne Slavonije. Bio je mučen, a zatim nestao bez traga – njegovo tijelo nikada nije pronađeno. Iako se zna da je bio zatočenik Bučja, nitko do danas nije odgovarao za njegov nestanak ni smrt.

Veljko Džakula bio je tada najviši politički dužnosnik u toj regiji i prema svim međunarodnim standardima imao je dužnost znati i spriječiti zločine – a osobito, po saznanjima, imao je informacije o Šreterovoj sudbini, koje nikada nije javno otkrio.

Zapovjedna i politička odgovornost – neprocesuirana

Iako nije bio izravni vojni zapovjednik, Džakula je imao najvišu političku odgovornost na okupiranom području zapadne Slavonije. Bio je suodgovoran za:

• etničko čišćenje i progon nesrpskog stanovništva,

• sustavno uvođenje velikosrpskih struktura vlasti,

• zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima, uključujući nestanke poput dr. Šretera,

• propagandu i poticanje pobune protiv Republike Hrvatske.

Unatoč svemu, nikada nije procesuiran, što predstavlja težak propust u ostvarivanju pravde.

Politički život nakon rata

Nakon rata, Džakula se povukao iz središta političkih zbivanja, no povremeno je sudjelovao u radu srpskih političkih stranaka u Hrvatskoj. Bio je povezan sa Srpskom demokratskom strankom (SDS) te s inicijativama koje su zagovarale autonomiju ili specifična politička prava za Srbe u Hrvatskoj.

Veljko Džakula:

• bio je najviši politički predstavnik pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji;

• predao se 3. svibnja 1995. hrvatskoj policiji nakon završetka operacije Bljesak;

• nikada nije optužen ni suđen za zločine koji su se dogodili na području koje je politički i faktički kontrolirao;

• puštanje bez optužnice ostaje trajna rana za žrtve i hrvatske branitelje,

• posebno u svjetlu neriješenog slučaja nestanka dr. Ivana Šretera, koji je simbol mučeništva i nepravde.

Slučaj Džakula ostaje težak primjer neprocesuirane političke i zapovjedne odgovornosti iz razdoblja Domovinskog rata. Pravda za žrtve poput dr. Šretera još uvijek čeka odgovor.