ANTIINFLACIJSKE MJERE Pobuna ‘paušalaca‘: ‘Sve ste krivo izračunali, jedini način da preživimo je da povećamo cijene‘

Nakon što je Vlada Republike Hrvatske predstavila paket mjera za suzbijanje inflacije, koji među ostalim predviđa izmjene sustava paušalnog oporezivanja obrtnika te veće porezno opterećenje turističkih iznajmljivača, iz redova paušalnih obrtnika stižu oštre reakcije. Najveće nezadovoljstvo zasad izazivaju upravo promjene koje se odnose na obrtnike.

Predstavnici inicijative „Ne kažnjavajte rast obrta“, neformalne skupine koja na društvenim mrežama okuplja više od 85 tisuća članova, upozoravaju da bi predložene mjere mogle dovesti do poskupljenja brojnih proizvoda i usluga.

Prema njihovu mišljenju, mjere koje Vlada predstavlja kao antiinflacijske mogle bi proizvesti upravo suprotan učinak i dodatno povećati troškove poslovanja te posljedično cijene za krajnje korisnike.

„To nisu vlasnici velikih tvrtki i korporacija. Riječ je o fotografima, programerima, prevoditeljima, dizajnerima, novinarima, marketinškim stručnjacima, serviserima i drugim obrtnicima koji često rade sami, bez zaposlenika i bez sigurnosti redovne plaće“, poručuju iz inicijative.

Kao primjer navode obrtnika s godišnjim prometom od 55.000 eura. Prema sadašnjem modelu, za poreze i doprinose državi godišnje izdvaja oko 4.572 eura. Po novom prijedlogu taj bi iznos porastao na 8.324 eura, što predstavlja povećanje od 3.752 eura ili čak 82 posto. To znači dodatni trošak od približno 313 eura mjesečno.

Sličan rast očekuje i obrtnike u nižim prihodovnim razredima. Tako bi obrtniku s godišnjim prometom od 44.000 eura ukupna davanja porasla s oko 3.630 na 6.370 eura godišnje, odnosno za 2.740 eura ili 228 eura mjesečno.

Paušalni obrtnici pritom naglašavaju da promet nije isto što i zarada. Riječ je o ukupnom iznosu koji prolazi kroz poslovni račun, a iz kojeg je potrebno podmiriti brojne troškove poslovanja – od potrošnog materijala, softvera, telefona i interneta do goriva, opreme, knjigovodstvenih usluga, marketinga, najma prostora, edukacija i drugih nužnih izdataka.

„Njihov takozvani veliki promet često je posljedica inflacije, rasta cijena usluga i sve većih troškova poslovanja. U trenutku kada Hrvatska govori o poticanju poduzetništva, digitalizacije i samozapošljavanja, šalje se poruka upravo onima koji su pokazali inicijativu i sami sebi stvorili radno mjesto. Pitanje nije treba li svatko pošteno platiti svoj dio poreza. Pitanje je smatra li država pravednim nekome povećati davanja za 82 posto samo zato što je ostvario 55.000 eura prometa, bez obzira na to koliko mu je od tog iznosa na kraju godine stvarno ostalo“, poručuju iz inicijative „Ne kažnjavajte rast obrta“.

Dodaju kako bi povećanje poreznog i parafiskalnog opterećenja moglo natjerati brojne male poduzetnike na podizanje cijena usluga, smanjenje ulaganja ili čak odustajanje od poslovanja, što bi dugoročno moglo negativno utjecati na razvoj malog poduzetništva u Hrvatskoj.