Hrvatska

Cvrtila o državnoj tajnici MUP-a: “Nije dorasla toj funkciji”

Bivši djelatnik MUP-a i sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila komentirao je javne istupe Nevenke Lastrić-Đurić, njezinu političku ulogu, slučaj Josipa Dabre i pitanje legalizacije marihuane

Podijeli:
Nevenka lastrić-Đurić & Željko Cvrtila
Nevenka lastrić-Đurić & Željko Cvrtila Foto: PDN/fotomontaža

Istupi državnih dužnosnika koji obnašaju visoke funkcije u sigurnosnom sustavu često otvaraju pitanje granice između političkog djelovanja i institucionalne odgovornosti. Posebnu pozornost javnosti posljednjih je dana izazvala Nevenka Lastrić-Đurić, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova i članica HSLS-a, nakon što je svojim javnim istupima komentirala odnose unutar vladajuće većine te pojedine političke aktere.

Gdje završava pravo političara na javno iznošenje stavova, a počinje obveza očuvanja političke neutralnosti institucija? Može li takav angažman utjecati na percepciju neovisnosti policije i sigurnosnog sustava te otvara li cijeli slučaj šire pitanje politizacije državne uprave?

O tim temama za Portal Dnevnih Novosti govorio je sigurnosni stručnjak i bivši policijski dužnosnik Željko Cvrtila.

PDN: Može li Nevenka Lastrić-Đurić (HSLS), državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, javno nastupati kao stranačka osoba i komentirati političke odnose unutar vladajuće većine, ili bi zbog funkcije u sigurnosnom resoru morala biti suzdržanija?

S obzirom na to da je ona politički, a ne profesionalni dio MUP-a, i kao političarka zastupa određene politike, a ne policiju, ne vidim problem da javno djeluje i predstavlja određene politike. Problem je jesu li to što ona predstavlja zaista politike Vlade i stranke HSLS kojoj pripada, ali to je nešto što će se unutar tih okvira trebati i rješavati.

PDN: Gdje je granica između prava Nevenke Lastrić-Đurić na politički stav i obveze da kao državna tajnica u MUP-u čuva političku neutralnost institucije?

Političku neutralnost trebalo bi čuvati Ravnateljstvo policije, koje je, između ostalog, i osnovano zbog snažnije neovisnosti od političkog establišmenta MUP-a. No znamo da to uglavnom nije tako i da politika i dalje ima snažan utjecaj na Ravnateljstvo policije i policiju u cijelosti. Sve ključne odluke i dalje se donose na razini kabineta ministra. Sam ministar svakodnevno komentira kriminalističke istrage koje su u tijeku ili su završile, što jasno ukazuje na to da je u potpunosti upoznat s najsitnijim detaljima pojedinih istraga. Sama upoznatost s istragama ne mora biti posebno sporna, no svakako je sporan bilo kakav politički utjecaj na pokretanje i tijek policijskih istraga.

PDN: Može li javni politički angažman Nevenke Lastrić-Đurić stvoriti dojam da se policijski i sigurnosni sustav uvlače u dnevnu politiku?

Da, naravno, jer javnost državnu tajnicu doživljava kao sastavni dio MUP-a, odnosno policije, pa tako i dio javnosti njezino priklanjanje jednoj grupaciji u javnosti, koja proklamira svoje stavove i zahtjeve, može tumačiti kao čvrsto stajanje cijele policije i MUP-a iza isključivo takvih narativa.

PDN: Kada državna tajnica govori da je “problem gospodin Josip Dabro”, može li se to tumačiti samo kao politički stav HSLS-a ili kao poruka koja zbog njezine funkcije ima dodatnu institucionalnu težinu?

Ima dodatnu institucionalnu težinu jer ona predstavlja MUP kao instituciju, iako nema više značajan utjecaj s obzirom na to da je policijska istraga završila i u tijeku je sudski postupak.

PDN: Treba li Nevenka Lastrić-Đurić, kao osoba iz vrha MUP-a, izbjegavati oštre političke kvalifikacije o pojedinim saborskim zastupnicima, osobito ako bi policija ili sigurnosni sustav ikada morali postupati u predmetima povezanim s njima?

Svakako, jer to može biti signal policijskim istražiteljima da postoji prešutno odobrenje iz samog vrha MUP-a da se određenu osobu i s manje dokaznog materijala može snažno istraživati. To je na neki način crtanje meta pojedincima na čelo. Kada si dužnosnik MUP-a, mislim da treba biti oprezniji i uravnoteženiji, pa i ako si političarka, u davanju izjava koje mogu narušiti policijsku neutralnost. Mislim da dotična gđica nije dorasla toj funkciji.

PDN: Kako gledate na zagovaranje legalizacije marihuane kao načina suzbijanja crnog tržišta – je li to legitimna sigurnosna reforma ili opasna normalizacija uporabe opojnih sredstava?

Kao bivši policajac nisam siguran da je to dobar smjer, no svakako su za davanje jasnog stava o ovoj problematici kompetentniji liječnici i zdravstveni istraživači. Oni bi trebali odgovoriti na pitanje ima li marihuana značajno teže posljedice na ljudsko zdravlje od, primjerice, duhanskih cigareta i preparata te alkohola. Nakon toga politika mora odlučiti je li spremna cjelokupno društvo izložiti svim rizicima koji iz toga proizlaze i to staviti u ravnotežu s eventualnim potencijalnim gospodarskim dobitkom.

PDN: Može li Hrvatska, s obzirom na postojeće probleme s ovisnostima, prometom, mladima i nadzorom tržišta, uopće kontrolirano provesti model legalizacije marihuane?

Mislim da može. Legalizacijom bi se neki segmenti i olakšali jer bi ilegalna dostava bila lakše detektirana, pa i od strane nelegalne konkurencije. Policija bi utjecaj marihuane tretirala i provjeravala isto kao i, primjerice, alkohol te slično sankcionirala. Postoje takva rješenja u svijetu. Ono što bi svakako u tom slučaju trebalo jest da osobe koje konzumiraju štetne supstance imaju značajnije veću obvezu, primjerice, podmirenja zdravstvenog osiguranja.

PDN: Otvara li slučaj Nevenke Lastrić-Đurić šire pitanje politizacije državne uprave i potrebe da se jasnije propišu pravila javnog nastupa državnih tajnika, posebno u sigurnosnom sektoru? Slijede li kakve sankcije prema njoj?

Nužno je u cijeloj državnoj, pa i lokalnoj i regionalnoj upravi, razdvojiti političke dužnosti od profesionalnih te jasno odrediti kako i u kojoj mjeri oni mogu i trebaju utjecati na rad profesionalnog dijela upravljačkog aparata: policije, vojske, pravosuđa, kulture, obrazovanja... Takva situacija u Hrvatskoj nije niti približno uspostavljena, niti se nazire želja da se to razdvoji. Stoga profesionalni dio upravljačkog aparata uglavnom služi kao produžena ruka politike.

Željko Cvrtila otvara ozbiljno pitanje je li vrh MUP-a prostor institucionalne odgovornosti ili pozornica za stranačke poruke. Ako se političke funkcije i sigurnosni sustav ne razdvoje jasnije, povjerenje građana u neutralnost policije ostat će ozbiljno narušeno, rekao je na kraju.

Izvor:PDN

Autor: Dražen Šemovčan Šeki

Povezani članci