EU kritizira dogovor Trumpa i Putina o dizelu: „To nije europski pristup“

Europska unija nastavit će provoditi sankcije protiv Rusije unatoč dogovoru o isporukama dizela koji su tijekom vikenda postigli američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin. Poručili su to u ponedjeljak ministri vanjskih poslova država članica EU-a na sastanku u Luxembourgu, piše Euronews.

Prema dogovoru koji je Trump objavio na društvenim mrežama, Rusija će odmah isporučiti 300.000 tona dizela na američko i svjetsko tržište, još 500.000 tona u studenome te dodatnih milijun tona nakon toga. Washington je, kako bi omogućio provedbu dogovora, odobrio široko izuzeće od sankcija za ruski dizel do travnja 2027. godine. Takav potez izazvao je zabrinutost u Ukrajini i među njezinim europskim saveznicima.

Kallas: Pritisak na Rusiju mora se pojačati

Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas poručila je uoči sastanka ministara da je dodatni pritisak na Moskvu ključan za okončanje rata.

„SAD je naš najveći saveznik, ali naša je poruka jasna: ako želimo okončati ovaj rat, jedini način da to postignemo jest dodatno pojačati pritisak na Rusiju“, izjavila je Kallas.

„Rusija je započela ovaj rat. To ne smijemo zaboraviti“, dodala je.

Kallas je pozvala Bijelu kuću da provede zakon koji je zagovarao američki senator Lindsey Graham, a koji predviđa dalekosežne sankcije i carine protiv Rusije. Odluka o njegovoj primjeni prepuštena je američkom predsjedniku.

„Kada bi proveli Grahamov zakon, mogli bismo doista izvršiti pritisak na Rusiju kako bi okončala ovaj rat“, rekla je Kallas.

Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee dogovor Trumpa i Putina ocijenila je „zabrinjavajućim“, ali je naglasila da EU neće odustati od svoje višegodišnje strategije pritiska na Moskvu.

Unija je u ponedjeljak usvojila dosad najveće proširenje popisa sankcioniranih osoba i subjekata, koji obuhvaća više od 1600 osoba i pravnih subjekata povezanih s ruskim ratnim naporima. Više od polovice njih povezano je s proizvodnjom balističkih projektila.

„Moramo ponovno usmjeriti pozornost na održavanje pritiska na Rusiju i udvostručiti svoje napore“, poručila je McEntee po dolasku na sastanak.

Dodala je da prioritet ostaje zadržavanje pritiska na Moskvu, ali i očuvanje komunikacijskih kanala s Washingtonom jer, kako je istaknula, bez američke potpore neće biti moguće ostvariti taj cilj.

Švedska i Litva protiv dogovora

Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard također je kritizirala sporazum o dizelu te pozvala europske države da iskoriste zamrznutu rusku imovinu za povećanje vojne i financijske pomoći Ukrajini.

„Izrazito žalim zbog ovog dogovora. Nadam se da neće stupiti na snagu“, rekla je.

Pozvala je članice EU-a da, neovisno o potezima SAD-a, nastave vlastitim putem, pojačaju potporu Ukrajini korištenjem zamrznute ruske imovine i dodatno pritisnu Moskvu.

Kritičan je bio i litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys, koji smatra da dogovor neće pridonijeti ni stabilizaciji cijena naftnih derivata ni očuvanju jedinstva zapadnih saveznika.

„To nije europski pristup“, poručio je Budrys.

„Naš je pristup povećavanje pritiska jer već vidimo da on djeluje. Ovdje naš posao nije završen jer je za Europu riječ o vitalnom interesu: pomoći Ukrajini da izdrži ovu zimu“, dodao je.

Energetsko primirje izaziva nove sumnje

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna povezao je američki dogovor s unutarnjopolitičkom situacijom u SAD-u uoči međuizbora, na kojima se očekuje nadmetanje Trumpovih republikanaca i demokrata. Ocijenio je da bi konkretni učinci sporazuma mogli biti ograničeni.

Trump se suočava s kritikama zbog rata protiv Irana, koji se smatra jednim od glavnih čimbenika nedavnog rasta cijena goriva. U takvim okolnostima dogovor s Moskvom o isporukama dizela otvara dodatna pitanja o odnosu američkih energetskih interesa i politike sankcija prema Rusiji.

Tsahkna je ujedno upozorio da energetsko primirje koje je Trump iznenada najavio u nedjelju „ne funkcionira“, ističući da Rusija nastavlja zračne napade na Ukrajinu.

Prema dostupnim informacijama, u prvoj fazi primirje bi se trebalo odnositi na naftne rafinerije. Takav bi aranžman, upozoravaju kritičari, mogao biti znatno povoljniji za Rusiju jer Ukrajina ima samo jednu rafineriju, dok ih Rusija ima 32 velike.

Kijev sustavno napada rusku naftnu industriju nastojeći oslabiti prihode kojima Moskva financira rat i ojačati svoju pregovaračku poziciju. Ti su napadi izazvali nezadovoljstvo u Washingtonu, nakon čega je uslijedio dogovor Trumpa i Putina o isporukama dizela.

Kallas je upozorila da se pri eventualnom dogovoru o energetskom primirju mora voditi računa o neravnoteži između dviju zemalja.

„Energetika je iznimno važna jer će zima biti hladna“, rekla je.

„Važno je da se primirje ne odnosi samo na rafinerije, kojih Ukrajina ima jednu, a Rusija mnogo. To bi svakako išlo u korist Rusima“, zaključila je.