Inflacija u Hrvatskoj ponovno ubrzala: U rujnu dosegnula 4,7 posto, energija skuplja čak 20,5 posto
Potrošačke cijene u rujnu bile su 4,7 posto više nego prije godinu dana, a u odnosu na kolovoz porasle su 0,9 posto. Najveći pritisak na inflaciju dolazi od energije i usluga.
Inflacija u Hrvatskoj ponovno je ubrzala. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u rujnu 2026. bile su u prosjeku 4,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
U odnosu na kolovoz cijene su porasle 0,9 posto, čime je prekinut trend usporavanja zabilježen tijekom dijela ljeta. Službenu objavu za rujan evidentirao je Državni zavod za statistiku, a rezultate je prenio i 24sata.
Energija predvodi rast cijena
Najveći rast na godišnjoj razini zabilježen je kod energije, čije su cijene u rujnu bile čak 20,5 posto više nego godinu ranije.
Znatno su porasle i cijene usluga, za 7,6 posto, dok su hrana, piće i duhan bili skuplji za 0,2 posto. Istodobno su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili za 1,4 posto.
Rast cijena energije tako je bio glavni razlog novog ubrzavanja ukupne inflacije.
U mjesec dana inflacija porasla za 0,9 posto
Na mjesečnoj razini, u usporedbi s kolovozom, najviše su poskupjeli industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, i to 2,8 posto. Energija je bila skuplja 2,7 posto.
S druge strane, cijene usluga u odnosu na kolovoz pale su 0,7 posto, dok su hrana, piće i duhan pojeftinili 0,2 posto.
Godišnja inflacija u kolovozu iznosila je 4,2 posto, što znači da je u samo mjesec dana ubrzala za pola postotnog boda. U srpnju je iznosila 3,9 posto, a u lipnju 4,5 posto.
Harmonizirana inflacija 4,3 posto
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji omogućuje usporedbu među državama Europske unije, godišnja inflacija u Hrvatskoj u rujnu procijenjena je na 4,3 posto.
Na mjesečnoj razini harmonizirani indeks ostao je nepromijenjen u odnosu na kolovoz. Prema podacima koje prenosi Hina, više harmonizirane stope inflacije od Hrvatske u rujnu imale su Belgija, Bugarska, Grčka, Španjolska, Cipar, Litva i Luksemburg.
To znači da Hrvatska više nije među državama europodručja s najvišom stopom inflacije, iako domaći rast cijena i dalje ostaje osjetno visok.
Konačni podaci sredinom listopada
Podaci objavljeni 2. listopada predstavljaju prvu procjenu DZS-a. Kod takvih procjena statističari koriste većinu do tada prikupljenih podataka o maloprodajnim cijenama, dok se konačan indeks objavljuje naknadno.
Konačni podaci o kretanju potrošačkih cijena u rujnu, s detaljnijom raspodjelom prema skupinama proizvoda i usluga, bit će objavljeni 15. listopada.
Izvor:24sata
