Nova pravila za potrošačke kredite: Stroži nadzor, veća zaštita građana i obveze za teleoperatere

Vlada je u saborsku proceduru uputila novi Zakon o potrošačkim kreditima, kojim se dodatno pooštravaju pravila odobravanja kredita i jačaju mehanizmi zaštite potrošača. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da se prijedlogom u jedan zakonski akt objedinjuju postojeći propisi o potrošačkom kreditiranju i stambenom potrošačkom kreditiranju.

Istodobno se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi europska CCD 2 direktiva, koja donosi sveobuhvatnu reformu područja potrošačkog kreditiranja na razini Europske unije, dodao je Ćorić.

Šira primjena zakona na kreditne proizvode

Prema prijedlogu zakona, uz uspostavu jedinstvenog zakonskog okvira proširuje se i područje njegove primjene na kreditne proizvode koji mogu biti rizični ili štetni za potrošače. U novi okvir uključuju se ugovori o kreditu koji se odnose na dopušteno prekoračenje, kao i ugovori o kreditu bez kamata i naknada.

To znači da će, primjerice, teleoperateri koji potrošačima omogućuju kupnju uređaja na rate morati biti licencirani vjerovnici te će imati obvezu procjene kreditne sposobnosti potrošača.

Zakonom se obuhvaćaju i ugovori o kreditu prema čijim se uvjetima kredit mora otplatiti u roku od tri mjeseca, a koji su prema važećem zakonu bili izuzeti iz područja primjene.

Među važnijim novostima je i ukidanje dosadašnje gornje granice iznosa kredita od 132.722,81 eura. Time se, prema Vladinu prijedlogu, osigurava jednaka razina zaštite potrošača bez obzira na visinu zaduženja.

Jasnija pravila oglašavanja i informiranja potrošača

Novi zakon propisuje strože zahtjeve za oglašavanje i marketing kreditnih proizvoda, kao i obvezno standardizirano i pravodobno predugovorno informiranje potrošača. Dodatno se uređuju i kriteriji procjene kreditne sposobnosti.

Vlada navodi da se tim izmjenama želi spriječiti neodrživo zaduživanje i povećati razina informiranosti građana prije sklapanja ugovora o kreditu.

Kod prijevremene otplate kredita propisuje se da potrošač ima pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita, sukladno preostalom razdoblju trajanja ugovora. To se ne odnosi samo na kamate, nego i na troškove naplaćene pri odobravanju kredita. S druge strane, vjerovnik ima pravo na naknadu za moguće troškove koji su izravno povezani s prijevremenom otplatom.

Međutim, u slučajevima dopuštenog prekoračenja, kada kredit nije ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu ili kada se otplata provodi na temelju ugovora o osiguranju, vjerovnik nema pravo na takvu naknadu.

Nova pravila za prešutna prekoračenja

Dodatno se uređuje i pitanje prešutnog prekoračenja, radi usklađivanja s Memorandumom iz 2022. godine između Vlade, Hrvatske narodne banke i 13 poslovnih banaka.

Propisuje se da najviši dopušteni iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja ne može premašivati iznos prosječnog redovitog mjesečnog priljeva na tekućem računu potrošača. Značajnim prešutno prihvaćenim prekoračenjem smatrat će se iznos koji odgovara polovici navedenog maksimalnog iznosa.

HNB preuzima ključnu ulogu u nadzoru

Zakonom se uspostavlja i centralizirani sustav licenciranja i nadzora. Prema tom modelu, svi vjerovnici i kreditni posrednici morat će ishoditi odobrenje Hrvatske narodne banke te će biti pod njezinim stalnim i specijaliziranim nadzorom.

Izuzetak su, među ostalima, leasing društva, osiguravajuća društva i mirovinska društva, koja su u nadležnosti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Propisuje se i obveza Hrvatske narodne banke da, ako u nadzoru utvrdi kako kreditne usluge pružaju osobe bez propisanog odobrenja, o tome bez odgode obavijesti državno odvjetništvo.

Savjetovanje o dugu kao dodatna zaštita

Novi zakon uvodi i sustav savjetovanja o dugu kao dodatni mehanizam zaštite potrošača. Tu će uslugu pružati Financijska agencija, uz mogućnost uključivanja i drugih dionika.

Ćorić je poručio da se ovim zakonom želi uspostaviti transparentniji i sigurniji sustav za krajnje potrošače.

"Vjerujemo da će primjena ovog zakona definitivno otvoriti prostor za transparentnije funkcioniranje sustava, a u korist krajnjih potrošača", poručio je.

Zakon bi trebao stupiti na snagu 20. studenoga ove godine.