Popis stanovništva odlazi u povijest: Dolazi nam Središnji registar, evo što to znači

Hrvatska tako postupno uvodi Središnji registar stanovništva kao zamjenu za klasični popis stanovništva koji se provodio svakih deset godina. Novi sustav objedinit će ključne podatke o građanima, uključujući broj stanovnika i njihov prostorni raspored, OIB, ime i prezime, prebivalište i boravište te podatke o članovima kućanstva.

Registar će sadržavati i informacije o osnovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, invaliditetu, bračnom ili životnom statusu te kvaliteti stanovanja, a cilj mu je smanjiti administrativno opterećenje građana i omogućiti jednostavniji pristup osobnim podacima. Vrijednost projekta procjenjuje se na 13,8 milijuna eura, dok je jedan tradicionalni popis stanovništva dosad stajao oko 23 milijuna eura.

„Ovaj registar predstavlja velik iskorak u funkcioniranju javne uprave, Ministarstva financija i Porezne uprave, posebno u vođenju fiskalnih i proračunskih politika”, rekao je Ćorić. Dodao je kako će građani moći jednostavno provjeriti temeljem čega ostvaruju određena prava i u kojim slučajevima.

Iako će registar biti u punoj funkciji od početka iduće godine, građani se već od 1. lipnja pozivaju da provjere točnost svojih podataka. Ako uoče pogrešku, zahtjev za ispravak podnosit će se putem registra, dok će izmjene provoditi institucija nadležna za izvorni podatak. Ispravci se, kako je pojašnjeno, neće unositi izravno u Središnji registar stanovništva, nego u evidencije nadležnih tijela.

Pristup registru bit će moguć digitalno putem sustava e-Građani ili osobnim dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave. Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša istaknuo je kako je projekt razvijan u suradnji s više institucija koje su istodobno izvori i korisnici podataka. Trenutačno podatke osigurava osam institucija, dok ih koristi dvadesetak.

Među institucijama koje dostavljaju podatke nalaze se Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo rada, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo znanosti.

Državna tajnica Tereza Rogić Lugarić predstavila je pravilnik koji definira upravljanje podacima u registru, naglasivši da se sustav temelji na načelima točnosti, pouzdanosti i sigurnog korištenja podataka.

Građani će nakon 1. lipnja moći dobiti potvrdu sa svim svojim podacima, a predviđena je i mogućnost dobrovoljnih izjava o životnom partnerstvu, izvanbračnoj zajednici te kućanstvima koja nisu zakonski definirana. Upravo bi te potvrde trebale dodatno administrativno rasteretiti građane.

Kako je zaključeno na predstavljanju, svaka osoba upisana u registar imat će pravo na uvid u svoje podatke, izdavanje potvrde te prijavu eventualnih netočnosti, uz prethodnu identifikaciju.