SABORSKE MIROVINE Prije 36 godina konstituiran je Hrvatski sabor: Otkrivamo mirovine zastupnika i drugih dužnosnika

Na današnji dan prije 36 godina konstituiran je Hrvatski sabor. Poslije prvih demokratskih višestranačkih izbora, održanih samo nekoliko tjedana prije, započelo je zasjedanje najvišeg predstavničkog tijela u zemlji.

Uslijedile su odluke koje su doprinijele uspostavi suverene i samostalne Hrvatske te raskidu veza s bivšim jugoslavenskim republikama, što je pomoglo u kontekstu međunarodnog priznanja zemlje, a ono je uslijedilo tek godinu i sedam mjeseci kasnije.

Stoga je Dan državnosti idealan trenutak da pogledamo kako su za svoje zasluge honorirani bivši saborski zastupnici, ali i članovi Vlade, ustavni suci te glavni državni revizor.

Naime oni su do kraja 2011. godine imali pravo na mirovinu po posebnim propisima, a ona je bila znatno povoljnija u odnosu na redovite mirovine.

Bilo je potrebno samo da do kraja sedmog saziva Sabora, odnosno do kraja 2011. godine, obnašaju dužnost u pola mandata, odnosno dvije godine, kako bi dobili pravo na zastupničku mirovinu prije nego što uopće mogu ostvariti pravo na mirovinu po redovitim propisima.

Osim toga, bilo je dovoljno da imaju najmanje 20 godina mirovinskog staža. Što se tiče dobi, muškarci su mogli u mirovinu s 55, a žene s 50 godina.

Ukinute, a još se isplaćuju

Iako se te mirovine odnose na razdoblje prije 15 godina, još uvijek ima onih koji primaju mjesečne svote po takvim povlaštenim uvjetima. A bit će ih još. Primjerice, aktualni predsjednik i bivši premijer Zoran Milanović ima pravo na saborsku mirovinu, iako ju je ukinula upravo njegova vlada. Naime on je bio saborski zastupnik do kraja 2011. godine.

Pravo na tu mirovinu ima i donedavni predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović – i to po dvije osnove: od 1995. do 1998. godine bio je ministar pravosuđa, a ustavnim sucem postao je u travnju 2009. godine.

Svi oni koji su svoju saborsku, ustavnosudačku, revizorsku i vladajuću karijeru započeli nakon 2011. godine umirovit će se po redovitim propisima, što ne znači da će njihove mirovine biti malene. Dapače, dužnosničke plaće su inače izdašne, a kako je većina trenutnih obnašatelja tih dužnosti pravne ili medicinske struke, čak i izvan državnih institucija mogli su imati pristojne plaće, a samim time i visoke mirovinske doprinose.

No vratimo se mi na povlaštene umirovljenike. Iz redova saborskih zastupnika, članova Vlade, ustavnih sudaca i glavnih državnih revizora bilo ih je šestotinjak. Prema podacima iz siječnja ove godine, ukupno ih je 682, što je povećanje od svega 10 osoba u proteklih osam godina.

Značajna uvećanja

Što se tiče mirovina, razlike su puno veće. Uzimali smo podatke o mirovinama za svibanj, osim u ovoj godini, jer HZMO još nije javno objavio te podatke, pa smo ih jednostavno izračunali po stopi prvog ovogodišnjeg usklađivanja od 2,68 posto.

Tako je prosječna saborska mirovina za svibanj 2019. godine iznosila 1310,24 eura. Prosječna usklađena ovogodišnja mirovina pak iznosi 2444,51 euro, što je povećanje od 46,4 posto, odnosno čak 1134,27 eura u samo osam godina!

Gledajući po godinama, najveća su povećanja zabilježena 2023. i 2024. godine, ponajprije zahvaljujući visokim stopama usklađivanja, posljedici naglog rasta inflacije, ali i plaća, ponajprije u državnim i javnim službama. Dakako, tome treba pridodati intervencije u zakonske propise po pitanju obiteljskih i invalidskih mirovina, a one su povećane za sve, pa tako i za bivše državne dužnosnike.

Sve je to rezultiralo povećanjem prosječne svote mirovine u svibnju 2023. godine za 220 eura u odnosu na svibanj prethodne godine, a u svibnju 2024. prosječna dužnosnička mirovina porasla je za dodatnih gotovo 400 eura.

Drastičan rast po kategorijama

Gledajući po vrstama mirovina, najviše je onih starosnih, iako je s godinama pao broj primatelja. No prosječne svote su povećane, i to za gotovo 1200 eura, odnosno 46,43 posto. S druge strane, povećan je broj obiteljskih umirovljenika, onih kojima su mirovine od 2019. godine u prosjeku rasle za čak 51,5 posto.

Koliki je bio stvarni rast mirovina u ovoj kategoriji, najbolje se vidi kod invalidskih umirovljenika. Njih je 2019. godine, a i sada samo petero te se prosječna svota njihovih primanja uvećala za točno 53 posto, odnosno ravno 1608 eura.

Koliko koštaju saborske mirovine?

No koliko bivši saborski zastupnici, članovi Vlade, ustavni suci i glavni državni revizor koštaju državu, odnosno porezne obveznike svakog mjeseca? Za to je dovoljno pomnožiti prosječni iznos mirovine i broj primatelja.

Tako je u svibnju 2019. godine za 672 umirovljenika isplaćeno ukupno 880.481,28 eura, a početkom ovog mjeseca je, s obzirom na okvirni izračun iznosa mirovina, za 10 umirovljenika više isplaćeno u prosjeku otprilike 1.667.155,82 eura, što je praktički udvostručenje svote u osam godina.

S obzirom na to da će primatelja povlaštenih saborskih mirovina u budućnosti biti još, a da se one mogu i naslijediti, čini se da će biti potrebna još veća svota za njihovu isplatu.