Trebaju li isti sistematski oni s 35, 50 i 65 godina? Odgovor nije tako jednostavan

Na prvu bi se moglo činiti da je odgovor jednostavan i da je dovoljno pogledati godinu rođenja. No upravo je to jedna od zamki kada govorimo o sistematskim pregledima. Dob jest važna, ali ona sama ne govori dovoljno o tome što bi kod određene osobe trebalo provjeriti.

Kako objašnjava dr. med. Ornella Santini-Manzin, specijalistica obiteljske medicine u Poliklinici Aviva, dvije osobe iste dobi mogu imati potpuno različite zdravstvene rizike jer na njih utječu i životne navike, obiteljska anamneza, prethodne bolesti i nalazi ranijih pregleda.

Pušenje, sjedilački način života, prekomjerna tjelesna masa, način prehrane, intenzivna tjelesna aktivnost ili dugotrajna izloženost stresu mogu utjecati na to koje je područje zdravlja potrebno detaljnije procijeniti. Jednako je važna i obiteljska anamneza, osobito ako su se u bližoj obitelji u ranijoj životnoj dobi pojavljivale kardiovaskularne, maligne, metaboličke ili druge bolesti.

Zato smo uz tri vrlo različita životna profila pokušali odgovoriti na jednostavno pitanje: kako zapravo znati koji sistematski pregled ima smisla baš za vas?

Imate 35 godina, redovito trenirate i osjećate se odlično

U tridesetima je lako pretpostaviti da dobra kondicija automatski znači i dobro zdravlje. Ako bez problema istrčite deset kilometara, nekoliko puta tjedno odlazite u teretanu i pritom nemate simptome, sistematski pregled vjerojatno nije na vrhu liste prioriteta.

No dobra fizička forma nije jedina informacija koja liječniku govori o zdravstvenom riziku.

Kod mlađih osoba fokus je najčešće na osnovnoj procjeni zdravstvenog stanja, laboratorijskim nalazima te čimbenicima rizika koji proizlaze iz životnih navika i obiteljske anamneze. Kako osoba ulazi u srednju životnu dob, sve važnijom postaje procjena kardiovaskularnog i metaboličkog rizika te, prema individualnim faktorima, uključivanje dodatne dijagnostike.

Važan je, primjerice, podatak jesu li roditelji ili bliski članovi obitelji u mlađoj dobi imali bolesti srca i krvnih žila, metaboličke ili druge kronične bolesti, ali i kakav je životni ritam osobe, koliko intenzivno trenira te što pokazuju raniji nalazi i pregledi.

Drugim riječima, 35 godina i odlična kondicija nisu jamstvo da nema rizika, baš kao što ni nekoliko lošijih navika automatski ne znači da nešto nije u redu.

Poanta kvalitetnog sistematskog pregleda zato nije napraviti što više pretraga, nego procijeniti što u konkretnom slučaju zaista ima smisla.

Imate 50 godina i godinama pušite. Ili ste prestali prije nekoliko godina

Kod drugog profila razlike postaju još očitije.

Osoba od 50 godina koja je godinama pušila može se osjećati potpuno zdravo. Možda nema kronični kašalj, možda bez problema obavlja svakodnevne aktivnosti i možda nikada nije imala ozbiljniju respiratornu tegobu.

Ali pušenje ne utječe samo na pluća.

Kod pušača i bivših pušača liječnici zato veću pozornost obraćaju i na zdravlje dišnog sustava i na kardiovaskularni rizik. Važno je koliko je dugo osoba pušila, koliko cigareta dnevno, postoje li simptomi poput kroničnog kašlja, zaduhe ili smanjene tolerancije napora te postoje li dodatni čimbenici rizika.

Upravo je ovo dobar primjer zašto dva pedesetogodišnjaka možda ne trebaju isti pregled.

Kod osobe s povećanim plućnim rizikom može imati smisla ciljaniji pristup. U Poliklinici Aviva, primjerice, Pulmo sistematski uključuje pregled pulmologa, mjerenje saturacije kisikom, spirometriju s bronhodilatacijskim testom te mjerenje difuzijskog kapaciteta pluća, odnosno DLCO. Ovisno o liječničkoj procjeni i individualnom riziku uključuju se i dodatne pretrage, primjerice ultrazvuk toraksa, ultrazvuk srca ili low-dose MSCT pluća prema indikaciji.

No upravo je riječ procjena ovdje najvažnija.

Cilj nije svakom pušaču automatski napraviti sve dostupne pretrage, nego procijeniti kome će određena dijagnostika imati stvarnu preventivnu vrijednost.

Ista logika vrijedi i za kardiovaskularno zdravlje. Povišeni krvni tlak, šećerna bolest, poremećaj masnoća, prekomjerna tjelesna masa, pušenje ili obiteljska povijest bolesti srca i krvnih žila mogu biti razlog za detaljniju procjenu, čak i ako osoba nema simptome.

Imate 65+ i možda uzimate neku terapiju?

Treći profil pokazuje koliko se koncept sistematskog pregleda mijenja u starijoj životnoj dobi.

Ovdje više nije dovoljno promatrati pojedinačne laboratorijske vrijednosti ili tražiti samo jednu određenu bolest. S godinama postaje važnije zdravstveno stanje sagledati kao cjelinu.

Uz internističku i laboratorijsku procjenu, sve veću važnost dobivaju kardiovaskularno i neurološko zdravlje, vid, sluh, stanje kostiju, funkcionalnost i sposobnost očuvanja samostalnosti. Važan dio procjene čine i kognitivne funkcije i psihičko stanje, kao i procjena rizika od pada. Pozornost se posvećuje i prehrambenom statusu te terapiji koju osoba već uzima.

To je osobito važno jer starije osobe nerijetko istodobno koriste više lijekova, pa farmakoterapiju ima smisla promatrati u kontekstu cjelokupnog zdravstvenog stanja.

Na toj je logici razvijen i Senior Gold sistematski pregled Poliklinike Aviva, koji može uključivati kardiološku, neurološku, oftalmološku i fizijatrijsku procjenu, ultrazvučnu dijagnostiku, denzitometriju, procjenu sastava tijela te dodatnu dijagnostiku prema liječničkoj indikaciji.

Cilj takvog pristupa nije samo otkrivanje bolesti. U starijoj dobi jednako važna postaje i druga strana priče: očuvanje funkcionalnosti i kvalitete života.

Kada usporedimo ova tri primjera, jedna stvar postaje jasna: paket s najvećim brojem pretraga nije nužno i najbolji izbor.

„U preventivi nije cilj napraviti što više pretraga, nego odabrati one koje imaju smisla za konkretnu osobu i njezin zdravstveni rizik“, ističe dr. Santini-Manzin.

Velik broj pretraga sam po sebi ne znači kvalitetniju prevenciju, a nepotrebne pretrage mogu dovesti i do nepotrebne zabrinutosti pacijenta.

Zato je pri odabiru sistematskog pregleda važnije pitati kome je namijenjen nego jednostavno brojiti što sve sadrži.

Dob i spol tek su početak. U obzir treba uzeti obiteljsku anamnezu, pušenje, prehranu i tjelesnu aktivnost, postojeće kronične bolesti, terapiju te rezultate prethodnih pregleda. Na sam pregled korisno je donijeti i raniju medicinsku dokumentaciju te popis lijekova i dodataka prehrani koje osoba uzima.

Nekome će zbog svega toga biti dovoljan osnovniji preventivni pregled. Drugome će, zbog pušenja, kardiovaskularnog rizika, obiteljske anamneze ili drugih čimbenika, više smisla imati ciljani ili opsežniji program.

Kako zaključuje dr. Santini-Manzin, individualizacija je ključ kvalitetne preventive – sistematski pregled treba pratiti osobu, njezinu životnu dob i promjene zdravstvenih rizika kroz vrijeme.

I upravo je tu možda najvažnija promjena u načinu na koji danas treba gledati sistematske preglede.

Ne kao na isti popis pretraga koji ponavljamo svakih nekoliko godina, nego kao na pregled koji se mijenja zajedno s nama.

Zato sistematski pregled danas više ne bi trebalo promatrati kao isti popis pretraga koji ponavljamo svakih nekoliko godina, nego kao pregled koji se mijenja zajedno s nama i prati potrebe koje dolaze s različitim životnim razdobljima.

Ono što vam je bilo relevantno s 35 ne mora biti dovoljno s 50, a ono na što trebate obratiti pozornost sa 65 ovisit će i o svemu što se događalo u desetljećima prije toga.

Poliklinika Aviva već je dugo prepoznata upravo po sistematskim pregledima, a na toj se ekspertizi danas razvijaju i ciljani programi prilagođeni različitim životnim fazama i zdravstvenim rizicima, poput Pulmo i Senior Gold sistematskih pregleda.

Pronađite sistematski pregled prema svojim potrebama.

Prilog je nastao u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima te u suradnji s Poliklinikom Aviva.