14. srpnja 1991. – Laslovo: dan kada je ustrojena obrana sela koje se nije predalo 152 dana

LASLOVO, 14. srpnja 1991. – Na današnji dan 1991. godine u Laslovu je učinjen jedan od presudnih koraka za obranu toga mjesta i južnog prilaza Osijeku. Ladislav Kočiš imenovan je zapovjednikom obrane sela, a Laslovo je od toga trenutka ulazilo u razdoblje organiziranog otpora srpskoj pobuni, JNA i paravojnim postrojbama koje su sve otvorenije stezale obruč oko hrvatskih mjesta u istočnoj Slavoniji.

Laslovo je prije Domovinskog rata bilo mjesto u kojem su zajedno živjeli Hrvati i Mađari. Upravo će to zajedništvo postati jedan od simbola njegove obrane. U trenucima kada se Hrvatska tek ustrojavala kao država, a oružja je bilo malo, stanovnici Laslova nisu čekali da im netko drugi obrani domove. Organizirali su se, naoružavali onime što su imali i stali na crtu koja je štitila i selo i Osijek.

Ladislav Kočiš preuzima odgovornost

Imenovanje Ladislava Kočiša za zapovjednika obrane bilo je važno jer je Laslovu trebalo jasno zapovjedništvo, red i odgovornost. Pred selom su bili dani u kojima se više nije moglo oslanjati na improvizaciju. Trebalo je organizirati straže, položaje, naoružanje, veze, opskrbu i ljude koji su svakoga dana gledali kako se rat približava njihovim kućama.

Kočiš je preuzeo zapovjedništvo u trenutku kada je neprijateljski pritisak na istočnu Slavoniju rastao iz dana u dan. Okolna mjesta sve su više bila izložena prijetnjama, oružanim provokacijama i napadima, a JNA se sve otvorenije stavljala na stranu pobunjenih Srba.

Laslovo kao prva crta južne obrane Osijeka

Laslovo će ubrzo postati jedna od ključnih točaka južne obrane Osijeka. Njegovi branitelji držali su prostor koji je bio važan za zaštitu grada i okolnih mjesta. Da je Laslovo palo ranije, obrana Osijeka bila bi dodatno ugrožena.

Branitelji Laslova nisu imali luksuz velikih pričuva ni snažnog naoružanja. Imali su volju, poznavanje terena i svijest da se iza njih nalaze njihove obitelji, kuće i Hrvatska. Upravo zato obrana Laslova nije bila samo vojna činjenica, nego moralni čin otpora.

152 dana obrane

Od srpnja do studenoga 1991. Laslovo se branilo punih 152 dana. Mjesto je bilo izloženo granatiranju, napadima i sve težim uvjetima života. Kako je neprijatelj zauzimao okolni prostor, Laslovo je postajalo sve izoliranije.

Nakon pada Vukovara i okupacije okolnih mjesta, položaj Laslova postao je gotovo neodrživ. Branitelji i civili našli su se u potpunom okruženju, bez dovoljno streljiva, hrane, lijekova i mogućnosti ozbiljnije pomoći.

U takvim okolnostima zapovjedništvo obrane donijelo je jednu od najtežih odluka – napustiti selo i organizirati proboj prema slobodnom području. Laslovo je okupirano 24. studenoga 1991. godine, ali nije palo bez otpora. Iza sebe je ostavilo 152 dana obrane koja je ušla u povijest Domovinskog rata.

Hrvati i Mađari rame uz rame

Obrana Laslova posebno je važna i zbog zajedništva Hrvata i Mađara. U tom mjestu Domovinski rat nije bio samo hrvatska borba po nacionalnom imenu, nego borba ljudi koji su znali gdje im je dom i kojoj slobodi pripadaju.

Laslovo je pokazalo da se Hrvatska branila zajedništvom, hrabrošću i odgovornošću običnih ljudi. Branitelji toga sela nisu branili samo svoje ulice. Držali su dio crte koja je štitila Osijek i istočnu Slavoniju.