Akcija Zbrojovka: Noć kada je iz Ploča izvučeno 2.000 pušaka i 5,5 milijuna metaka za obranu Hrvatske
U noći s 22. na 23. srpnja 1991. iz skladišta Luke Ploče tajno je preuzet izvozni kontingent čehoslovačkih automatskih pušaka i streljiva. Oružje je odmah upućeno 4. brigadi ZNG-a, 113. šibenskoj brigadi i drugim postrojbama od Dubrovnika do Zadra. Dostupni izvori potvrđuju jezgru događaja, ali otkrivaju i razlike u podacima o količini streljiva i konačnoj raspodjeli oružja

U ljeto 1991. godine Hrvatska je pokušavala ustrojiti vlastite oružane snage u trenutku kada su pobunjeni Srbi već držali znatan dio teritorija, a Jugoslavenska narodna armija još je raspolagala vojarnama, skladištima, zrakoplovstvom, oklopnim postrojbama i nadmoćnim naoružanjem.
Novoosnovane postrojbe Zbora narodne garde imale su ljude, volju i sve jasniju zapovjednu strukturu, ali nisu imale dovoljno pušaka ni streljiva. Monografski zapis o ustrojavanju 4. brigade potvrđuje da je provedba odluke prema kojoj je dio policijskog naoružanja trebao biti ustupljen ZNG-u išla sporo i samo djelomično. Brigada se zato u opremanju morala oslanjati na vlastite kanale, gospodarske subjekte i ljude spremne preuzeti velik rizik.
U takvim okolnostima provedena je akcija Zbrojovka, jedna od najvažnijih, ali i najmanje poznatih operacija naoružavanja hrvatskih postrojbi prije početka „bitke za vojarne“ u rujnu 1991. godine.
Informacija iz skladišta Luke Ploče
Prema svjedočenju Matka Raosa, tadašnjeg zapovjednika samostalnog zrakoplovnog voda 4. brigade ZNG-a, pripadnici voda tijekom izviđanja područja Ploča došli su u kontakt sa Žarkom Družijanićem, odgovornom osobom koja je poznavala sadržaj skladišta posebnog tereta u luci.
Dobili su informaciju da se u skladištima nalaze automatske puške, velike količine streljiva, topovski barut i haubičke granate. Raos i njegovi suradnici vratili su se u Resnik, izvijestili zapovjednika 4. brigade Ivu Jelića te, prema Raosovu svjedočenju, po njegovoj zapovijedi započeli pripremati preuzimanje vojnog tereta. Jelić je o planu obavijestio nadređene, nakon čega se čekalo odobrenje za početak akcije.
Monografski zapis 4. brigade također navodi da su glavni operativci bili Matko Raos, Goran Kovačević, Miljenko Jelić i pripadnici zrakoplovnog voda. Prema tom izvoru, tadašnji ministar obrane Šime Đodan odobrio je preuzimanje dijela tereta, ali je u konačnici iz skladišta izvučen gotovo cijeli raspoloživi kontingent.
Probno izvlačenje pokazalo da nema reakcije
Memoarski i lokalni zapisi donose podatak da je prije glavne akcije provedeno probno izvlačenje. Iz skladišta je navodno preuzeto 157 pušaka i određena količina streljiva kako bi se provjerilo hoće li reagirati osiguranje, policija ili JNA.
Budući da nije zabilježena neposredna reakcija, donesena je odluka o preuzimanju cijelog tereta. Taj detalj nije potvrđen javno dostupnom službenom zapovijedi ili lučkom dokumentacijom, ali se pojavljuje u opširnom zapisu o djelovanju Lučke garde i podudara se s Raosovim svjedočenjem da je dio pušaka bio izvučen prije glavne operacije.
Noćna akcija bez otvorenog sukoba
Glavna operacija započela je 22. srpnja, a završena je u ranim jutarnjim satima 23. srpnja 1991. godine.
Prema Raosovu svjedočenju, kamioni su osigurani preko Marka Luetića iz splitskog Jadrantransa. Skupina je ušla u luku s istočne strane, preuzela nadzor nad ulazom i osobe zatečene na osiguranju privremeno smjestila u pripremljeni autobus. Nakon toga započeo je utovar sanduka s puškama i streljivom.
Detaljniji zapis Lučke garde navodi da su dežurni stražari, vatrogasci i carinici zadržani u prostorijama lučkog vatrogasnog doma do završetka akcije. Ulaze u luku osiguravali su pripadnici Lučke garde, dok su druge skupine pratile moguće aktivnosti garnizona JNA i policijske postaje.
Teret su ukrcavali lučki radnici, pripadnici 4. brigade, policajci iz Metkovića i lokalni dragovoljci. Korišteni su kamioni splitskog Jadrantransa, PIK-a Neretva iz Opuzena i Razvitka iz Metkovića. Akcija je, prema dostupnim svjedočenjima, završena oko četiri sata ujutro, bez otvorenog oružanog sukoba.
Dvije tisuće pušaka i približno 5,5 milijuna metaka
Oko osnovne količine zaplijenjenog pješačkog naoružanja izvori su gotovo suglasni: iz Luke Ploče preuzeto je 2.000 čehoslovačkih automatskih pušaka.
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata u svojoj sintezi velikosrpske agresije navodi 2.000 automatskih pušaka i približno 5,5 milijuna metaka kalibra 7,62 milimetra. Taj izvor govori o približno 125 tona streljiva.
Monografski zapis 4. brigade također navodi 2.000 pušaka, približno 25 tona njihove ukupne mase te 125 tona streljiva. Lokalni i memoarski izvori najčešće navode 126 tona streljiva. Razlika od jedne tone vjerojatno proizlazi iz različitog obračuna tereta, ambalaže ili zaokruživanja, pa je najpreciznije govoriti o oko 125 do 126 tona streljiva.
Naziv akcije nastao je prema puškama čehoslovačke proizvodnje, koje su u dokumentima i svjedočenjima opisivane kao „zbrojovke“. Pojedini zapisi nazivaju ih „čehoslovačkim kalašnjikovima“, ali javno dostupni izvori ne daju pouzdanu oznaku modela, zbog čega ih je sigurnije opisivati kao čehoslovačke automatske puške.
Oružje je bilo namijenjeno izvozu u Indiju
Monografski i lokalni zapisi navode da je teret bio čehoslovački izvoz namijenjen Indiji. Prema detaljnijem zapisu Lučke garde, krajnje odredište trebala je biti luka Bombay, današnji Mumbai, a prijevoz je trebao obaviti brod „Wishva“. Oružje je, prema istom izvoru, bilo namijenjeno indijskoj padobranskoj postrojbi.
Teret se nalazio u skladištu broj 4, a kao špediter se navodi poslovnica tvrtke Intereuropa iz Ploča. Ti detalji potječu iz memoarskog izvora sudionika, dok javno dostupna carinska deklaracija, brodski manifest ili izvorna otpremnica zasad nisu objavljeni. Zbog toga ih treba predstavljati kao snažno svjedočanstvo, ali ne i kao konačno potvrđenu carinsku dokumentaciju.
Koliko je dobila 113. brigada? Izvori se razlikuju
Najčešće prenošena raspodjela govori da je 113. brigada ZNG-a iz Šibenika dobila 860 pušaka i 35 tona streljiva, dok je približno 650 pušaka i 40 tona streljiva raspoređeno postrojbama 4. brigade.
Monografski zapis 4. brigade potvrđuje da je 113. brigada dobila 860 pušaka sa streljivom. U njemu se navodi i sljedeća raspodjela:
150 pušaka upućeno je u Dubrovnik;
približno stotinu u Metković;
50 za osiguranje predsjednika Republike;
dio u Imotski, Sinj i Drniš;
manje količine za osiguranje važnih gospodarskih i državnih objekata;
ukupno oko 20 tona streljiva naknadno je zatraženo za Zagreb.
Drugi, detaljni lokalni popis navodi 840 pušaka za 113. brigadu, 120 za postrojbu 4. brigade u Sinju, 220 za Imotski, 218 za Drniš, 110 za zapovjedništvo brigade te 120 za obranu Ploča i Metkovića. Za Zadar se navodi 20 tona streljiva, a za Saborsku stražu i predsjednikovo osiguranje 50 pušaka.
Novije svjedočenje spominje i puške upućene prema Dubrovniku, Kupresu i drugim postrojbama.
Razlike od dvadesetak pušaka kod 113. brigade i nepotpun zbroj svih dviju tisuća komada pokazuju da javno nije dostupna jedinstvena, konačna otpremna lista. Zbog toga je argumentirano tvrditi da je 113. brigada dobila približno 840 do 860 pušaka, dok su stotine drugih raspoređene postrojbama 4. brigade i obrani ostalih dijelova Dalmacije i Hrvatske.
Oružje je odmah razasuto zbog straha od reakcije JNA
Kamioni su u zoru 23. srpnja stigli u Resnik. Zapovjedništvo 4. brigade odmah je počelo raspoređivati oružje jer bi držanje cijelog kontingenta na jednom mjestu predstavljalo velik sigurnosni rizik.
Puške i streljivo zato su istoga dana ili u sljedećim danima upućivani prema Šibeniku, Drnišu, Sinju, Imotskom, Metkoviću, Dubrovniku, Zadru i Zagrebu. Prema lokalnim zapisima, JNA je nakon otkrivanja nestanka tereta pojačala nadzor Luke Ploče, ali je glavnina naoružanja već bila izvučena i raspoređena.
Središnje savezne vlasti u Beogradu navodno su već 24. srpnja zatražile istragu nestanka tereta, zbog čega je policija morala evidentirati događaj i podnijeti prijavu protiv nepoznatih počinitelja. Taj podatak također dolazi iz lokalnog memoarskog zapisa i tek ga treba potvrditi izvornom policijskom ili saveznom dokumentacijom.
Pšenica nije oduzeta u istoj akciji
U brojnim kratkim kronologijama uz Zbrojovku se navodi i preuzimanje 4.500 ili 5.000 tona pšenice. Detaljniji izvori, međutim, pokazuju da pšenica nije bila dio operacije provedene 22. i 23. srpnja.
Riječ je o zasebnoj, kasnijoj akciji provedenoj sredinom kolovoza, kada je iz luke izvučeno oko 5.000 tona pšenice. Krajem kolovoza provedena je i posebna akcija preuzimanja približno 560 tona nitroglicerinskog baruta. Te operacije u lokalnim zapisima nose zasebne nazive – Pšenica i Barut.
Zato tvrdnju da je tijekom Zbrojovke istodobno oduzeto nekoliko tisuća tona pšenice ne bi trebalo ponavljati bez napomene da se radilo o drugoj operaciji.
Zašto je Zbrojovka bila strateški važna
Zbrojovka nije hrvatskim snagama donijela tenkove, topove ili protuoklopne sustave. Donijela je ono bez čega nijedna postrojba nije mogla postati stvarna vojna formacija – osobno pješačko oružje i milijune metaka.
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Zbrojovku izdvaja kao važnu zapljenu naoružanja koja je prethodila osvajanju vojarni i skladišta JNA u rujnu 1991. godine. U trenutku kada su mnoge postrojbe postojale više na popisima nego u stvarnoj borbenoj snazi, dvije tisuće automatskih pušaka značile su mogućnost naoružavanja približno dviju brigada lakog pješaštva ili većeg broja njihovih ključnih sastavnica.
Akcija je bila važna i zbog vremena u kojem je provedena. Izvedena je prije otvorene blokade vojarni, dok je JNA još imala snažnu nazočnost u Dalmaciji, a hrvatsko vodstvo nastojalo izbjeći prerani opći sukob s vojskom koja je bila neusporedivo bolje naoružana.
Dokumentirani zaključak
Na temelju službene historiografske sinteze, monografskog zapisa 4. brigade, svjedočenja Matka Raosa i lokalnih zapisa sudionika može se pouzdano zaključiti:
akcija je provedena u noći s 22. na 23. srpnja 1991.;
iz Luke Ploče preuzeto je približno 2.000 automatskih pušaka;
izvučeno je oko 125 do 126 tona streljiva, odnosno približno 5,5 milijuna metaka;
glavni operativni nositelji bili su pripadnici 4. brigade ZNG-a, uz pomoć Lučke garde, policajaca, lučkih radnika i prijevozničkih poduzeća;
brigada dobila je približno 840 do 860 pušaka;
znatan dio ostatka dobile su postrojbe 4. brigade i druge obrambene snage u Dalmaciji;
akcija je završila bez otvorenog oružanog sukoba;
pšenica i barut preuzeti su u kasnijim, zasebnim operacijama.
Akcija Zbrojovka zato nije bila samo „krađa oružja iz luke“, kako su je prikazivale tadašnje savezne strukture. Bila je tajno organizirana operacija naoružavanja države koja je već bila napadnuta, ali još nije raspolagala dovoljnom količinom vlastitog oružja.
Puške izvučene iz skladišta u Pločama nisu same odlučile rat. Međutim, u srpnju 1991. omogućile su da stotine hrvatskih dragovoljaca, policajaca i pripadnika ZNG-a više ne stoje pred nadmoćnijim protivnikom gotovo goloruki.
IZVOR: HMDCDR
Izvor:HMDCDR/YouTube
Autor: Obradio: Dražen Šemovčan Šeki



