Prije 31 godinu počeo je Maestral – hrvatske snage krenule prema Šipovu, Jajcu i Drvaru
Hrvatske snage 8. rujna 1995. krenule su u novu napadnu operaciju u zapadnoj Bosni, mjesec dana nakon Oluje. Do 15. rujna oslobođeni su Šipovo, Jajce i Drvar te Mlinište i Oštrelj, a 2026. obilježava se 31. obljetnica operacije koja je teško porazila snage Vojske Republike Srpske.
Ujutro 8. rujna 1995., po magli i niskoj naoblaci, počela je operacija Maestral. Planirana je u Zapovjedništvu Zbornog područja Split u Kninu, a izravno vođena iz sela Vrba kod Glamoča. Zapovjednik ZP-a Split bio je general-pukovnik Ante Gotovina, dok Hrvatski vojnik među čelnim ljudima navodi i ministra obrane Gojka Šuška te načelnika Glavnog stožera HV-a generala zbora Zvonimira Červenka.
Prvoga dana 4. gardijska brigada, 7. gardijska brigada „Pume“ i 1. hrvatski gardijski zdrug probili su neprijateljsku obranu i zauzeli Pribelj. Sljedećih dana napredovanje je nastavljeno prema Mliništu, Vitorogu i Jastrebnjaku. Petoga dana snage 1. gardijske brigade HVO-a i 60. gardijske diverzantske bojne „Ludvig Pavlović“ oslobodile su Šipovo, a 13. rujna hrvatske snage ušle su u Jajce. Završna faza usmjerena je iz Bosanskog Grahova prema Drvaru i Oštrelju.
Velik broj postrojbi iza udarnih brigada
Prema detaljnom popisu Hrvatskog vojnika, u Maestralu su iz HV-a sudjelovali 4. i 7. gardijska brigada, 1. hrvatski gardijski zdrug, 81. gardijska bojna, 112., 113. i 141. brigada, 6., 7., 15., 126., 134. i 142. domobranska pukovnija, 14. topnički divizijun, 20. haubički divizijun, 11. protuoklopni topničko-raketni divizijun, 264. izviđačko-diverzantska satnija, 275. satnija za elektroničko djelovanje, Antiteroristička grupa 72. bojne Vojne policije, Satnija taktičkih snajpera te inženjerijske i logističke snage.
HVO je angažirao 1., 2. i 3. gardijsku brigadu, 60. gardijsku diverzantsku bojnu „Ludvig Pavlović“, 22. diverzantski odred, 10. topničko-raketni puk, snage zbornih područja Vitez, Tomislavgrad i Mostar te specijalnu policiju. Operacija je provedena u suradnji s 5. i 7. korpusom Armije BiH, koji su napredovali na svojim pravcima.
Glavni protivnik hrvatskim snagama bio je 2. krajiški korpus Vojske Republike Srpske. Povjesničar Davor Marijan u znanstvenom radu objavljenom na Hrčku zaključuje da su ga hrvatske snage u Maestralu potpuno razbile.
Hrvatski vojnik za osam dana operacije navodi oko 2500 četvornih kilometara oslobođenog prostora, 55 poginulih hrvatskih branitelja, 67 teško i 110 lakše ranjenih. Ranije izvješće predsjednika Franje Tuđmana koristilo je širi obračun i navelo 74 poginula i 226 ranjenih, pa te brojke ne treba predstavljati kao potpuno istu evidenciju.
Maestral se pamti i 2026.
Danas se obilježava 31. obljetnica početka Maestrala. Udruga veterana 7. gardijske brigade „Puma“ upravo je uoči obljetnice objavila kronologiju ratnog puta postrojbe, dok Hrvatski narodni sabor BiH potvrđuje pripreme Udruge „13. rujan“ Jajce za ovogodišnje obilježavanje Maestrala i oslobođenja Jajca.
Maestral je pokazao što su hrvatske postrojbe dosegnule do završne ratne godine. Nakon obrane zemlje od agresije i pobjede u Oluji, HV i HVO u zapadnoj Bosni više nisu reagirali na poteze protivnika nego su nametali tempo. Za branitelje koji su ondje poginuli ta vojna činjenica imala je najvišu cijenu i upravo njihovim imenima treba počinjati svako ozbiljno sjećanje na tu operaciju.
