HOĆE LI PLENKOVIĆ PRIZNATI? Zbog Istanbulske HDZ bilježi najveći pad podrške od dolaska na vlast

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom ožujka (od 03. do 06. travnja), pokazuje učinke najnovijih zgusnutih događaja na političkoj sceni na stranački rejtning i percepciju političkih aktera.

 Istanbulska konvencija, zagađenje vode u Sl. Brodu, rasprave o kurikularnoj reformi, odluka o kupovini rabljenih vojnih aviona… Iz rezultata istraživanja dade se zaključiti kako su posljednji politički događaji imali učinka na preferencije lpolitičkih stranaka ali i na percepciju vodećih političkih osoba u zemlji. Da su parlamentarni izbori provedeni početkom travnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 26,8 posto (prema 28,9 posto iz ožujka). Osim što je sadašnja razina izborne podrške stožernoj stranci vladajuće koalicije najniža od posljednjih parlamentarnih izbora, HDZ bilježi i najveći međumjesečni pad izborne podrške (-2,1 postotni bod) u ovom mjesečnom istraživanju. SDP na drugom mjestu bilježi izbor od 21,1 posto (u odnosu na 20,8 posto iz ožujka). Tako se prednost HDZ-a pred vodećom oporbenom strankom spustila na razini od 5,7 posto (što je ujedno i najmanja međusobna razlika u posljednjih godinu dana). Peti mjesec zaredom Živi zid je na trećem mjestu, sada s izborom od 11,2 posto (prema 10,9 posto iz ožujka). Most je na četvrtom mjestu s izborom od 8,1 posto (prije mjesec dana 7,1 posto). Tako je ova stranka najveći mjesečni dobitnik na ljestvici izborne podrške (+1 postotni bod). Na ljestvici rejtinga političkih stranaka nakon ovog vodećeg četverca, Neovisni za Hrvatsku su na petom mjestu s izbornom podrškom od 2,4 posto (prije mjesec dana 2,5 posto). Slijedi HSS s 2,1 posto (u ožujku 2,4 posto). Podršku između jedan i dva posto bilježi sedam stranaka: BM 365 (2 posto), HNS (1,9 posto), Pametno (1,6 posto), IDS (1,6 posto), HSU (1,5 posto), Glas (1,2 posto) i HSP AS (1,1 posto). Dvije su su stranke s izborom manjim od 1 posto: HDSSB (0,6 posto) i HSLS (0,4 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,1 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 14,5 posto (prema prošlomjesečnih 14,7 posto).

Vodi koalicija desnog centra

Po prvi put od parlamentarnih izbora mjerena je izborna podrška mogućim koalicijama (barem kakvima se sada dadu naslutiti). Vodeća je koalicija desnog centra, HDZ-HNS s izborom od 24,6 posto (prihvaćanje koalicije među biračima HDZ-a iznosi 84,4 posto, a među biračima HNS-a 60 posto). Na drugom je mjestu koalicija lijevog centra, SDP-HSS-HSU s izborom od 21,6 posto (prihvaćanje koalicije među biračima SDP-a iznosi 83,9 posto, među biračima HSS-a 62,9 posto, a HSU-a 66,7 posto). Slijede dvije samostalne liste: Živi zid s izborom od 12,4 posto i Most sa 7,8 posto. Još dvije koalicijske liste prelaze zamišljeni izborni prag na nacionalnoj razini (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica): desna koalicija Neovisni za Hrvatski – HSP AS – HKS s izborom od 6,1 posto i Amsterdamska koalicija s izborom od 6 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 5,7 posto, a vidljiv je znatan udio neodlučnih (15,8 posto) prenosi N1 Nakon tri mjeseca “izbivanja” na vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara se vratio “Nitko”(niti jedan političar) s izborom od 19 posto (prema prošlomjesečnih 16,1 posto). Na drugom se mjestu nalazi predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 16,5 posto (u ožujku 16,9 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11 posto izbora (u ožujku 12,5 posto). Slijede dva čelnika Živog zida: Ivan Pernar s 6,2 posto (u ožujku 5,3 posto) i Ivan Sinčić s 5,8 posto (prije mjesec dana 5 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Božo Petrrov (5 posto), Anka Mrak Taritaš (4,1 posto), Tonino Picula (3,8 posto), Davor Bernardić (3,5 posto) i Zoran Milanović (1,6 posto). Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 24,4 posto (u odnosu na 22,7 posto iz ožujka). Drugo mjesto dijele “svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 13,7 posto (prije mjesec dana 12,3 posto). Na treće se mjesto vratio Davor Bernardić s izborom od 9,4 posto (u ožujku 9,2 posto). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s izborom od 9,3 posto (prije mjesec dana 10,6 posto). Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić bilježi izbor od 5,9 posto (u ožujku 5,7 posto). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Zlatko Hasanbegović (4,6 posto), Gordan Jandroković (3,8 posto), Kolinda Grabar Kitarović (2,9 posto), Milan Kujundžić (1,6 posto) i Zoran Milanović (1,4 posto).