PRIOPĆENJE UHB RH: NACRT ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA

14.11.2020. 11:32:00

U ovom djelu trebalo jako dobro poznavati svu materiju, Zakone, Pravilnike, Odluke, Uredbe, a prvenstveno moramo krenuti s  nekim pojmovima:

DOMOVINSKI RAT:

  • Republika Hrvatska vodila je pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica. (Deklaracija o Domovinskom ratu)
  • Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. (ZPHBDR i članova njihovih obitelji)
  • U skladu s temeljnim načelima pravednosti i građanske solidarnosti, Republika Hrvatska će u okviru materijalnih mogućnosti osigurati svim hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih i stradalnicima Domovinskog rata, koji su najzaslužniji za ­njezino stvara­nje, punu zaštitu, dostojanstvo i skrb.
  • Nadalje znamo da postoje poginuli, umrli, nestali, hrvatski ratni vojni invalidi, te civilni stradalnici iz Domovinskog rata

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

  • bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije. Formirana je tijekom 1991. okupacijom dijelova Hrvatske: nakon što je 30. rujna 1990. god. "Srpsko nacionalno vijeće" proglasilo "autonomiju srpskog naroda" u dijelu Hrvatske s većinskim srpskim stanovništvom, a 21. rujna 1990. god. je to područje prozvalo "Srpska autonomna oblast Krajina", 31. svibnja 1991. godine skupština te tvorevine donosi "zakon" kojim se proglašava Republika Srpska Krajina, na čelu s Vladom RSK

AGRESOR NA REPUBLIKU HRVATSKU:

  • JNA
  • VRS
  • SVK
  • Dobrovoljci iz Srbije i Crne Gore
  • četnici

Kao što smo već naveli da se Hrvatska država i njeni stanovnici, branili od zlotvora, da rat bio nametnut, da se vodio oslobodilački rat i da je svaki državljanin Republike Hrvatske mogao stati u obranu Domovine, bez obzira na nacionalnost ili vjeroispovijest, a svi oni koji su priznavali RSK, podržavali su protuustavno i okupirano područje SAO Krajine. (1/3 Hrvatske).

Zakonom o oprostu (1992) i Zakonu o općem oprostu (1996), mnogi pripadnici agresorske vojske su abolirani, te se na taj način istima omogućilo ponovno zapošljavanje u državnim institucijama, policiji, sudstvu, a u posljednje vrijeme nastoji se relevatizirati žrtva i agresor Domovinskog rata. Ponajviše iz političkih pobuda, dodvoravanja i ulizivačke politike unazad 20 godina svih političkih opcija.

Znamo da je u Domovinskom ratu od strane agresorske vojske počinjeno niz svirepih zločina ne srpskog stanovništva, masakra, zatočeništva, logora smrti ….sveukupno, poginulo je oko 16 tisuća ljudi. Od toga cca 8 tisuća hrvatskih branitelja, ali isto toliko i CIVILA, poubijano je 402 djece (kome su ona bila kriva). Da, zabrinjava ovih 8 tisuća poubijanih civila u raznim zločinima poput Vukovara – Velepromet – Ovčara, Vočin, Baćin, Četekovcu, Čojlugu i Balincima i u još drugim raznim mjestima. Moramo spomenuti i granatiranje i raketiranje grada Zagreba, svaka riječ je suvišna.

ZAKON O STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA:

„Kako bi se završio proces cjelovite regulacije prava svih stradalnika iz Domovinskog rata, a nastavno na proces započet donošenjem Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji  potrebno je donijeti jedinstveni zakon kojim će na jednom mjestu biti regulirana prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom:

-Pojam civilnog stradalnika iz Domovinskog rata definirati tako da prava mogu ostvariti i stradalnici koji to nisu mogli po važećem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Naime, u praksi se pokazalo da postoje određene kategorije stradalnika za koje sve činjenice idu u prilog da se radi o civilnim stradalnicima rata, ali ne zadovoljavaju formalne uvjete da bi i ostvarile taj status po važećem Zakonu.

-Omogućiti  članovima obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu koji još  nisu rješenjem općinskog suda proglašeni umrlim ostvarivanje prava po ovom Zakonu. Naime prije proglašenja nestalog civila umrlim, članovi njegovih obitelji ne mogu ostvariti nikakva prava po  važećem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.“

- Posljedice donošenja Zakona

-Definiran pojam civilnog stradalnika iz Domovinskog rata.

-Otvoren rok za podnošenje  zahtjeva za priznavanje statusa civilnog invalida rata po osnovi oštećenja organizma nastalog zbog bolest dobivene, odnosno pogoršanje ili ispoljene pod okolnostima u vezi s Domovinskom ratom.

-Omogućeno korištenje obiteljske invalidnine članovima obitelji koji to dosad nisu mogli zbog mirovine, radnog odnosa, registriranog obrta ili dobne granice

-Članovi obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu koji još  nisu rješenjem općinskog suda proglašeni umrlim, moći će ostvariti prava po ovom Zakonu i prije proglašenja nestale osobe umrlom.

-Veći iznosi osobne invalidnine, ortopedskog dodatka, dodatka za njegu i pomoć druge osobe i obiteljske invalidnine zbog povećanja osnovice za određivanje navedenih prava sa 100% na 115% proračunske osnovice te zbog povećanja postotka iznosa obiteljske invalidnine s 25% na 40% i s 15% na 25% od osnovice.

-Preciznije definirano pravo na prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima.

-Poboljšan socio-ekonomski položaj korisnika uvođenjem novih prava: novčana naknada,  jednokratna novčana pomoć, posebni dodatak, korištenje usluga veteranskog centra itd.

-Uspostava Evidencije civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. – izvadak iz prijedloga nacrta Zakona.

I dok se drugi zabavljaju političkim igrarijama, protiv ovakvog Zakona ne bi možda imali i ništa, da u jednom djelu ne stoji:

  • Članak 1.
  • Ovim se Zakonom uređuju prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, a polazeći od sljedećih vrednota:
  • a) temelj suvremene Republike Hrvatske, kao samostalne, nezavisne, suverene i demokratske države, pobjeda je hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog naroda u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu
  • b) temeljne vrijednosti Domovinskog rata su uspostava i obrana državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske, za što su najzaslužniji hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su vođeni domoljubljem stali u obranu slobode, demokracije i zajedništva hrvatskog naroda, poštujući najveću razinu etike ratovanja i načela ratnog prava i
  • c) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i hrvatski narod branili su i obranili Republiku Hrvatsku unutar međunarodno priznatih granica od oružane agresije koju je izvršila Srbija, Crna Gora i Jugoslavenska narodna armija s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj.
  • Članak 2.
  • (1)Prava prema ovome Zakonu mogu ostvariti državljani Republike Hrvatske.
  • (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, strani državljani mogu ostvariti prava prema ovome Zakonu ako:
  • 1.su u trenutku stradavanja imali prebivalište ili boravište na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno ako je osoba iza koje podnose zahtjev za ostvarivanje prava prema ovome Zakonu u trenutku stradavanja imala prebivalište ili boravište na teritoriju Republike Hrvatske i
  • 2.ako ih ne ostvaruju od države čiji su državljani ili od države na čijem području imaju prebivalište u trenutku podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava prema ovome Zakonu, a državljani Republike Hrvatske koji imaju i strano državljanstvo ako ih ne ostvaruju od druge države čiji su državljani. (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15031)

Dovoljno je za reči da u ovoj javnoj raspravi najčešće sudjeluje Vesna Teršelič, Documenta, Srpsko narodno vijeće, ali i jedan komentar (podaci poznati uredništvu: Ovdje se navode civilni stradalnici koji su bili zatočeni u logoru, zatvoru itd...Potpuno podržavam da budu materijalno obeštećeni. Vjerujem da imate mehanizme dokazivanja postojanja tih logora i da će na temelju izjave svjedoka biti dovoljno da se utvrdi taj status, jer nažalost ni na jednom takvom objektu nije pisalo logor ili zatvor. Znano kako je to funkcioniralo. Ovdje također imam pitanje: što će biti sa svim onim stradalnicima Domovinskog rata koji su morali živjeti "pod okupacijom" zbog nemogućnosti odlaska na slobodni teritorij RH? Imam konkretnu situaciju: s 14, 5 godina sa svojom obitelji ostala sam na okupiranom području u selu kraj Iloka. Jednostavno nismo mogli izići, slobodno se kretati. Živjeli smo pod strašnim terorom. Propala mi je i školska godina - 1. r. srednje u Osijeku jer nisam mogla otići u Osijek. Doživjela sam strašne psihičke traume od kojih i danas nemam mira.. noćne more, lupanje srca, depresija.... pogotovo oko obljetnica. Nakon godinu dana okupacije jedva sam izvukla živu glavu i doslovce pobjegla preko Srbije u slobodni dio RH. Ali ostatak obitelji nije mogao izići. Ostali su pod okupacijom još 3 godine. Mjesecima nisam znala što je s njima, a i sami su prošli strašne torture u vlasitoj kući. Jedva sam ih uspjela izvući preko UNPROFOR-a jer su im prijetili smrću. Članovi moje obitelji imaju psihičke posljedice.... Ali to nikoga nije briga!!! Nije bilo isto biti Hrvat ili Srbin i živjeti u  tzv. "SAO Krajini"! Nije li i prisilno zadržavanje na okupiranom području, ali u vlastitoj kući na neki način život u kućnom pritvoru?? Dakle, mala djeca, roditelji i baka! Nismo mogli napustiti kuću i otići, a doživljavali smo svakodnevne psihičke i fizičke torture, prijetnje....Imam pisane dokaze (privatni dnevnik o tom vremenu! )Molim da se i ovo definira! U ovoj državi sve manjine ostvaruju svoja prava! Svaka čast! I treba! Nisam protiv ničijih prava! No, pitam se gdje su moja, naša prava!?! Prava Hrvata, Slovaka koji su jedva izvukli živu glavu silom prilika i zbog nemogućnosti izbora ostavši na svom ognjištu? Dakle, nismo bili u "službenim zatvorima, logorima, nismo ranjeni... Ali danonoćno smo maltretirani psihički i fizički. I sada proživljavamo sjećanja na dane provedene pod okupacijom, na neki način vidljive su posljedice i nekakav oblik PTSP-a! No, mene životnije mazio ni pitao ili rekao da čekam ovaj zakon, kao ni moju obitelj. Nego smo se morali boriti za budućnost, goli život..bez obzira na sve doživljeno... Kad me netko vidi, vidi sada odraslu ženu, intelektualku, vanjštinu. Ali ne vidi nutrinu, noćne more u kojima ponovno proživljavam krvavi nož četnika koji mi ga struže pod vratom, noćna upadanja jugovojske i paravojnih formaciija, pretresanje, postojavanje na streljanje itd). Sve to doživljeno tijekom okupacije. A nije pisalo zatvor, logor!

1

Stoga pitamo:

  • što je s oko 17 tisuća hrvatskih branitelja koji nisu svoj status ostvarili temeljem bolesti
  • što je s hrvatskim braniteljima koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu za nezaposlene (bivša opskrbnina), a iznosi do 1.100,00 kuna (uvjetovani cenzus nešto manje od tisuću kuna)
  • koliko iznosi najniža braniteljska mirovina
  • koliko dugo hrvatski branitelji čekaju na rješavanje svojih statusa HRVI, mirovina, a obavezno ako uzmemo u obzir da je prosječni životni vijek branitelja 50,9 godina, što znači da nas je svakog dana sve manje i manje
  • poznato je da u nekim slučajevima (Hrastov, Bungur, Dujić) zbog čudnih okolnosti našeg pravosuđa, došlo do dugotrajnih procesa i zatvaranja HB za kaznena djela ratnih zločina, a svjesni smo da se radilo o nečem drugom
  • na osnovu nekih pravomoćnih presuda isplaćene su milijunske odštete pripadnicima srpske nacionalnosti, a mi samo pitamo što je s naplatom ratne odštete od Republike Srbije?
  • što je s radnim stažom pripadnika agresorske vojske, koji im se priznaje i u vrijeme okupacije Hrvatske i pripadnosti agresorskoj vojsci, dodavanje, te ostvarivanja prava na mirovinu iz državnog proračuna, jesu li oni tih peta( neki i sedam) godina uplaćivali mirovinsko osiguranje u državni proračun RH-a
  • što je s mirovinama agresorske vojske iz državnog proračuna RH-a, a imaju samo fiktivno prijavljeno prebivalište u RH-a
  • u statistici je prikazan manji broj mirovina oficira JNA, koji primaju mirovinu po tom osnovu, a gdje „nestalo“ oko 100 tisuća oficira koji umirovljeni po drugim osnovama
  • ovaj Zakon je politički, u korist srpske nacionalne manjine, odnosno plaćanje cijene za političke ustupke, a manje se odnosi na hrvatske državljane koji su stradali kao civili, a žrtve agresorske vojske
  • prema ovome, sve te stradalnike, idu pod isti krov Ministarstva hrvatskih branitelja, a već od ranije govorimo da se MHB skrbi i pripadnicima agresorske vojske, sad dodano i civilni stradalnici, stoga molimo nemojte nas tako ponižavati, neka se osnuje Ministarstvo propale republike SAO Krajine
  • znamo da je ovo politički čin dodvoravanja i koja i čija je uloga u svemu, a najmanje se vodi briga o traganju za ratnim zločincima (neki su i u Hrvatskoj, ali su kao nedostupni istražnim organima), nestalima,

Dražen Šemovčan, predsjednik UHB RH-a

Izvor: Portal dnevnih novosti

Izvorni autor: Dražen Šemovčan Šeki/Foto:fah

Autor: