Vijesti Najčitanije

Teško je u jeku ove krize pronaći nekoga tko je zahvaljujući koroni profitirao, no čini se da imamo iznenađujuću, ali neprikosnovenu pobjednicu

Teško je u jeku ove krize pronaći nekoga tko je zahvaljujući koroni profitirao, no čini se da imamo iznenađujuću, ali neprikosnovenu pobjednicu

Korona nas je zatvorila u stanove i to na globalnoj razini. Ne putujemo više niti na posao, kamo bismo onda dalje! K tome je još i dobar dio tvornica zatvorio svoja vrata. Da se razumijemo, to je porazno za globalnu ekonomiju i ljude koji su se našli bez posla. No, čini se da kako u ovoj priči ipak postoji dobitnik. Ili bolje rečeno, dobitnica. Naša majka priroda konačno je dobila potrebni predah. U nastavku vam donosimo šest načina na koje korona već sad utječe na okoliš.

1. Poboljšanja u kvaliteti zraka

Prvo smanjenje zagađenja zraka NASA je primijetila u Kini, točnije u provinciji Hubei od kuda je sve i krenulo. Podsjećamo, krajem siječnja, točnije 23.01.2020., kineska je vlada uvela lockdown u gradu Wuhanu u svojim nastojanjima da smanji širenje korone.

„Ovo je prvi put da vidim tako drastično smanjenje zagađenja, a da je vezano za specifičan događaj“ rekao je Fei Liu, NASA-in istraživač za Guardian.

U Španjolskoj pak Dirección General de Tráfico (pročitajte ovo na španjolskom koji ste naučili gledajući Esmeraldu) - vladin ured koji je zadužen za španjolske cestovne infrastrukture, izvještava o padu zagađenja zraka od 14% u vrijeme prometnih gužvi u Madridu. Samo usput, EU je prošle godine opomenula Španjolce jer nisu uspjeli uskladiti kvalitetu zraka sa smjernicama Komisije.

Stanford University je pak izračunao kako je u Kini možda spašeno 77.000 života zbog poboljšanja kvalitete zraka. Kažu 4.000 onih mlađih od 5 i 73.000 onih starijih od 70. Da su brojevi i konzervativniji – broj smrtnih slučajeva od loše kvalitete zraka manji je za nekoliko puta već sada od broja umrlih od korone – u Kini.

Ne, ne mislimo da je ovaj virus dobra stvar za život na zemlji, ali ova kalkulacija treba služiti kao podsjetnik važnosti promišljanja ekologiji i našem utjecaju na okoliš općenito.

2. Smanjenje emisije stakleničkih plinova

Usporavanje gospodarskih djelatnosti smanjuje i emisiju stakleničkih plinova. Naime, zatvaranjem škola, kazališta, kina i trgovina, kao i svega ostaloga, uvelike se smanjio broj stakleničkih plinova koje proizvodimo.

Zadnji put kad je zabilježen pad emisije stakleničkih plinova bilo je za vrijeme globalne gospodarske krize 2008-2009. Od tada je globalno gospodarstvo uznapredovalo pa su naši zahtjevi za fosilnim gorivima, kao i njihova potrošnja, porasli.

Negativan utjecaj na industriju putovanja uvelike će smanjiti potražnju za gorivom općenito, zato možda ovih dana i pada cijena goriva. Kina će na ovo imati najveći utjecaj, ali što je s Europom?

U Europi je u zadnje vrijeme prisutan trend stagnacije zagađenja od industrije, ali je u visokom porastu zagađenje od transporta – tako da Europa tu već bilježi pozitivan trend.

3. Digitalizacija

Digitalne tehnologije nikad nisu bile važnije nego u ovom trenutku. Mnoge kompanije prebacuju se na rad od doma – sve analogne materijale smo zamijenili digitalnim. Manje printamo papira, računa, ugovora. Ne samo to – mnogi gradovi u kojima funkcionira javni prijevoz uveli su digitalne karte. Iako se čini malo – ovih dana sve što ne mora biti analogno – biti će digitalno.

4. Zaustavljene emisije zračnih linija

Zračni promet strmoglavio se i to naročito u Europi. Iako se očekivalo da će rasti, 67 milijuna putnika manje je letjelo Europom u prva tri mjeseca 2020. i to zbog ograničenja u putovanjima, uspoređujući s godinom prije.

via GIPHY

Još ne znamo kakav će biti utjecaj na ovu industriju, ali znamo da se putovanja otkazuju te da je sve manje aviokompanija koje lete u „zaražene“ zemlje.

IATA, lobby aviokompanija upozorava kako bi samo ove godine ova industrija mogla ostati bez 113 milijardi dolara. Samo ovaj podatak dočarava koliko će manje i zagađivati.

5. Čak se i borba za okoliš seli u digitalu

Greta Thunberg, švedska klimatska aktivistica u srijedu je preko Instagrama pozvala sve da iz analognog presele u digitalni svijet prosvjede pod nazivom Fridays for future, a odmah podsjetila i koliko je važno da u svakoj krizi, pa tako i ovoj s koronom slušamo savjete znanstvenika.

Izvor:Tportal

Autor: tp/foto.fah

#koronavirus

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.