Korčula danas završava obilježavanje 35 godina svojih ratnih postrojbi
Četverodnevni program 35. obljetnice osnutka ratnih postrojbi bivše Općine Korčula završava danas u 13 sati svečanom akademijom u Centru za kulturu Korčula. Prisjećanje obuhvaća postrojbe koje su od 1991. branile Korčulu i zapadni Pelješac, sudjelovale u razbijanju pomorske blokade te potom ratni put nastavile na Južnom bojištu.
Svečanom akademijom u Centru za kulturu Korčula danas završava obilježavanje 35. obljetnice osnutka ratnih postrojbi bivše Općine Korčula. Prema službenom programu Grada Korčule, obilježavanje traje od 11. do 14. rujna, a obuhvatilo je predstavljanje Hrvatske ratne mornarice, MUP-a, HGSS-a i vatrogasaca u Korčuli te program u Veloj Luci. Završna akademija počinje danas u 13 sati.
Organizirana obrana otoka počela je još 1991. godine. Općina Blato navodi da je ustrojena bojna pričuvnog ZNG-a s četiri pješačke satnije te vodovima veze, inženjerije, diverzanata, saniteta, intervencije i logističke potpore. Zapovjedništvo je mobilizirano 13. rujna, a bojna 15. rujna 1991. godine.
Tijekom rata obranu su preuzele postrojbe Hrvatske ratne mornarice. Prema prikazu Udruge veterana Hrvatske ratne mornarice, krajem 1992. na području Korčule djelovali su Mješoviti odred mornaričkog pješaštva Korčula, Domobranska bojna Korčula i Obalna topnička bitnica Ražnjić. Korčulanske i pelješke snage sudjelovale su u obrani stonskog područja, a potom zajedno s drugim postrojbama HRM-a te 1. i 4. gardijskom brigadom u borbama na Južnom bojištu.
Grad Korčula u ranijem prikazu ratnog puta navodi i Postrojbe obrane tadašnje Općine, Mornaričke odrede i Domobransku bojnu Korčula, uz podatak da je kroz te postrojbe prošlo oko 2.000 branitelja s područja današnjih općina Orebić, Lumbarda, Smokvica, Blato i Vela Luka te Grada Korčule.
Ratni put koji nije završio na otoku
Obrana Korčule i Pelješca nije ostala ograničena na otočne položaje. Nakon zaustavljanja prodora JNA prema Stonu, korčulanske postrojbe nastavile su ratni put na Južnom bojištu i ondje djelovale sve do završnih godina rata.
Današnja akademija zato ne obilježava samo datum ustrojavanja. Ona podsjeća na postrojbe koje su nastajale u trenutku kada je JNA raspolagala daleko većom vojnom snagom, a hrvatski su branitelji tek stvarali sustav obrane otoka i juga Hrvatske. Trideset i pet godina poslije smisao obilježavanja je u tome da se njihova imena, postrojbe i stvarni ratni put sačuvaju precizno, bez mitologiziranja i bez prešućivanja onoga što su morali braniti.
