Pupovac govori o antifašizmu, ali šuti o Jazovki, Macelju i Križnom putu

Dok je veći dio Hrvatske u tišini i pijetetu obilježavao žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta, na Petrova gora ponovno su se održavali govori o “antifašizmu”, “revizionizmu” i “ugroženosti”, uz političke poruke Milorad Pupovac i predstavnika Srpsko narodno vijeće. Upravo to izazvalo je žestoku reakciju povjesničarke Vlatka Vukelić, koja je upozorila da se iza cijelog događaja krije mnogo više od obične komemoracije.

Vukelić smatra kako je riječ o otvorenom političkom performansu i, kako tvrdi, “izrugivanju hrvatskom narodu” u trenutku kada se obilježava jedna od najvećih nacionalnih tragedija hrvatske povijesti.

“Bratstvo i jedinstvo” ili prešućivanje zločina?

U svojoj objavi Vukelić je podsjetila da su upravo na području Biljega i Petrove gore tijekom Drugog svjetskog rata i poraća počinjeni brojni zločini nad hrvatskim stanovništvom, ali da se o tome na ovakvim skupovima gotovo nikada ne govori.

Umjesto suočavanja sa svim aspektima prošlosti, tvrdi ona, ponovno se nameće jednostrana slika povijesti u kojoj postoje samo “njihove žrtve”, dok su hrvatske žrtve komunizma i dalje gurnute na marginu.

Posebno je upozorila da se pod krinkom antifašizma pokušava održati politička i ideološka priča bivše Jugoslavije, dok se prešućuju masovne likvidacije, progoni i represija koja je uslijedila nakon 1945. godine.

Pupovac ponovno dijeli lekcije Hrvatskoj

Pupovac je na Petrovoj gori kritizirao državni vrh zbog izostanka službenih izaslanstava, poručivši da je upravo ondje “stvarana Hrvatska kakva je upisana u Ustav”. No upravo ta izjava izazvala je dodatne reakcije dijela javnosti koji smatra da Pupovac uporno pokušava monopolizirati pojam antifašizma, dok istodobno izbjegava govoriti o komunističkim zločinima i velikosrpskoj politici koja je razorila Hrvatsku 1991. godine.

Kritičari upozoravaju da je licemjerno govoriti o toleranciji i civilizacijskim vrijednostima, a istovremeno prešućivati činjenicu da su pod simbolima crvene zvijezde počinjeni brojni zločini nad Hrvatima – od Bleiburga i Križnog puta do agresije JNA i srpskih paravojnih postrojbi tijekom Domovinskog rata.

“Tko je platio taj događaj?”

Najviše pozornosti izazvao je završni dio objave Vlatke Vukelić, u kojem otvoreno postavlja pitanje financiranja cijelog događaja.

“Baš me zanima tko je platio vijence i svijeće za današnji event”, poručila je, aludirajući na moguće financiranje manifestacije javnim novcem.

To pitanje dodatno otvara raspravu o tome financiraju li hrvatski građani, među kojima su i obitelji žrtava komunizma i Domovinskog rata, događaje na kojima se po mišljenju kritičara promovira jednostrana interpretacija povijesti i relativizira komunistička represija.

Petrova gora kao simbol dvostrukih kriterija

Cijela priča ponovno je pokazala koliko je Hrvatska i dalje podijeljena oko pitanja komunizma, antifašizma i povijesnog sjećanja. Dok se jedni pozivaju na antifašističku tradiciju, drugi upozoravaju da se pod tim nazivom već desetljećima pokušavaju prikriti ili opravdati zločini počinjeni nakon rata.

I upravo zato Petrova gora za mnoge više nije mjesto pijeteta, nego simbol ideološke borbe u kojoj jedne žrtve imaju pravo na sjećanje, a druge se i dalje pokušava gurnuti u zaborav.