POVIJEST I SJEĆANJA

RATNI DNEVNICI DOMOVINSKOG RATA: Gdje se čuvaju zapovijedi, izvješća i karte hrvatskih postrojbi te koliko ih je dostupno istraživačima

HMDCDR čuva 18.000 kutija gradiva, više od 740.000 digitalnih dokumenata i stotine vojnih zemljovida. No digitalizirana građa nije automatski dostupna na internetu, a javno objavljeni podaci ne otkrivaju koliki je dio cjelokupnog arhiva moguće pregledavati na daljinu

Dubrovnik 1991.
Dubrovnik 1991. Foto: PHB/arhiva

Ratni dnevnici, zapovijedi, izvješća, karte i fotografije Domovinskog rata ne čuvaju se u jednoj zbirci kojoj se može pristupiti preko jedne internetske tražilice. Dio je pohranjen u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata (HMDCDR), dio u Hrvatskom državnom arhivu i područnim državnim arhivima, a dio u muzejima, ustanovama i pismohranama tijela koja su dokumente stvarala.

Najveći specijalizirani arhiv za dokumentaciju Domovinskog rata jest HMDCDR. Njegovo najnovije izvješće o radu, za 2025. godinu, prikazuje stanje do kraja studenoga te godine. U njemu se navodi oko 18.000 kutija, odnosno 1.800 dužnih metara klasičnog gradiva. Digitalna zbirka dokumenata obuhvaća 740.021 dokument, ukupne veličine 1.535 GB. U zbirkama su i 110.903 slikovna zapisa, 5.213 sati videozapisa, 446 digitalnih vojnih zemljovida i 919 sati audiozapisa memoarskog gradiva.

To su podaci o gradivu koje Centar čuva. Oni ne znače da se svi ti dokumenti mogu odmah pronaći i otvoriti na internetu.

Što se čuva u HMDCDR-u?

Fondovi i zbirke HMDCDR-a obuhvaćaju upravu, pravosuđe, zdravstvo, osobne fondove te dokumente vojne provenijencije. Među vojnim fondovima nalaze se dokumenti JNA, Vojske Republike Srpske Krajine i Vojske Republike Srpske. U popisu su i fondovi hrvatske provenijencije, među njima fond Ministarstva obrane Republike Hrvatske za razdoblje 1991.–1995. te kriznih štabova Zagreba, Virovitice, Vinkovaca i Karlovca.

Dokumentacija se prikuplja preuzimanjem, darovanjem i otkupom, a fondovi se i dalje sređuju i dopunjuju. U izvješću Centra navodi se da će se sređivanje i nadopunjavanje nastaviti do preuzimanja cjelokupnog gradiva od institucija Republike Hrvatske. To znači da istraživači za pojedinu temu mogu trebati provjeriti više ustanova, a ne samo jednu arhivsku adresu.

Tijekom 2025. godine HMDCDR je digitalizirao 9.597 dokumenata, odnosno 170.445 stranica. Među obrađenim cjelinama bili su dokumenti 5. korpusa Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane JNA, 32. korpusa, brigade Posebnih jedinica milicije u Vukovaru, Hrvatskog vijeća obrane i popisi logoraša.

HDA, MORH i regionalne ustanove

Hrvatski državni arhiv (HDA) čuva vlastite fondove i ima ustrojstvenu jedinicu za arhivsko gradivo nastalo od 1991. godine. HDA navodi da je gradivo iz razdoblja nakon 1990. uglavnom još u nadležnim pismohranama, dok su ondje pohranjene i pojedine cjeline povezane s Domovinskim ratom. HMDCDR se nalazi u zgradi HDA na Marulićevu trgu u Zagrebu, ali riječ je o zasebnoj ustanovi i zasebnim arhivskim fondovima.

Hrvatski arhivski informacijski sustav (HAIS) istraživačima služi za pretraživanje fondova, zbirki, stvaratelja gradiva i obavijesnih pomagala. Katalog pomaže utvrditi gdje bi se dokument mogao nalaziti, ali podatak o fondu ne znači nužno da je preslika dokumenta objavljena na internetu.

Važni izvori nalaze se i u područnim državnim arhivima, koji čuvaju gradivo regionalnih tijela vlasti, sudova i javnih službi. Gradivo se može nalaziti i u muzejima. Primjer je Muzej Domovinskog rata Dubrovnik, čija zbirka dokumenata uključuje ratne dnevnike, ratne zemljovide, planove minskih polja, izvješća o zonama odgovornosti, dokumente Zapovjedništva obrane Dubrovnika, 163. brigade HV-a i Opće bolnice Dubrovnik.

Dubrovnik

Digitalizirano ne znači objavljeno na internetu

HMDCDR u izvješću za 2025. navodi 110.903 slikovna zapisa, dok je u bazi namijenjenoj obradi i pretraživanju opisano 19.808 fotografija. U sklopu projekta javne dostupnosti na portalu eKultura objavljene su fotografije ratnih fotografa Pave Urbana, Renata Branđolice i Željka Gašparovića: ukupno 1.556 fotografija prema podacima iz izvješća.

Taj primjer pokazuje razliku između gradiva koje arhiv čuva, gradiva koje je digitalizirano i gradiva koje je odabrano za javnu objavu. Izvješće ne navodi postotak cjelokupne arhivske građe koji je dostupan za pregled putem interneta. Ne objavljuje ni jedinstven broj svih jedinica koje istraživači mogu pregledati u čitaonicama ili dobiti u obliku preslike.

U izvješću se, međutim, bilježe zahtjevi korisnika. Do kraja studenoga 2025. HMDCDR je zaprimio 102 zahtjeva za korištenje gradiva, od domaćih i inozemnih korisnika. Na 68 zahtjeva odgovoreno je elektroničkom poštom, a pregledano je 188 kutija i 13 DVD-a. To pokazuje da se uz javno objavljene digitalne sadržaje gradivo i dalje koristi putem pojedinačnih upita i pregleda arhivskih jedinica.

Fotografije HMDCDR-a dostupne na portalu eKultura uključuju i snimke Pave Urbana iz Dubrovnika 1991. godine.

Pavo Urban, „Dubrovački branitelj“, 1991. Fotografija iz zbirke HMDCDR-a, objavljena na portalu eKultura

Pristup arhivskom gradivu i zakonska ograničenja

Prema Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima, javno arhivsko gradivo u pravilu je dostupno od nastanka, osim kada je pristup ograničen posebnim zakonom. Zato se rok predaje gradiva arhivu ne smije poistovjetiti s općim rokom zabrane pristupa.

Gradivo koje sadrži klasificirane ili druge tajne podatke u pravilu je dostupno po isteku 40 godina od nastanka, ako posebnim propisom nije drukčije određeno. Za osobne podatke vrijede posebni rokovi: dostupni su 100 godina od rođenja osobe ili nakon njezine smrti; ako se datum rođenja i smrti ne može utvrditi bez nerazmjernih teškoća i troškova, primjenjuje se rok od 70 godina od nastanka gradiva. Zakon predviđa i mogućnost ranijeg pristupa uz zaštitne mjere, primjerice anonimizaciju.

Javno arhivsko gradivo koristi se na temelju zahtjeva. Istraživač u zahtjevu treba što preciznije navesti temu, mjesto i razdoblje, postrojbu ili instituciju te vrstu dokumenta koju traži. Korisno je navesti imena osoba, naziv operacije, poznatu oznaku fonda ili arhivske jedinice. Za gradivo u HDA-u istraživanje se obavlja u čitaonici; HAIS pomaže unaprijed pronaći relevantne fondove i obavijesna pomagala.

Za upit HMDCDR-u može se koristiti službena adresa centar@centardomovinskograta.hr ili telefon 01 4828 268. Za arhivsko gradivo Centra dostupni su i kontakt voditeljice Odjela za arhivsko gradivo i telefonski broj 01 4828 265. Ako se traženi dokument još nalazi u pismohrani tijela koje ga je stvorilo, upit se upućuje tom tijelu, primjerice MORH-u.

Preslika i objava dokumenta

Uvid u javno arhivsko gradivo i obavijesna pomagala u državnim arhivima ne naplaćuje se. Izrada preslika, skeniranje, dostava digitalnih zapisa, umnažanje, objavljivanje i druge vrste korištenja mogu se naplaćivati prema važećem cjeniku.

Pravo pregleda dokumenta nije isto što i pravo njegova objavljivanja. Za umnažanje ili objavu reprodukcije arhivskog gradiva potrebno je zatražiti odobrenje arhiva i provjeriti uvjete korištenja, trošak te eventualna autorska i druga prava. U objavi treba navesti arhiv, fond ili zbirku i oznaku arhivske jedinice. Pravila se mogu razlikovati ovisno o ustanovi, vrsti dokumenta i njegovu statusu.

Video: 20 godina arhivskog i znanstveno-istraživačkog rada HMDCDR-a

Snimka obilježavanja 20. obljetnice HMDCDR-a, održanog 2025. godine, dostupna je na službenom kanalu Centra.

<iframe width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/GhWBf1xGGlQ" title="20 godina HMDCDR-a: arhivski i znanstveno-istraživački rad" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" allowfullscreen></iframe>

Koliko je dokumentacije dostupno?

HMDCDR-ovi podaci potvrđuju da je sačuvana opsežna dokumentacija: tisuće kutija gradiva, stotine tisuća digitalnih dokumenata, fotografije, zemljovidi, videozapisi i memoarska svjedočanstva. Dio je objavljen kroz knjige, digitalne zbirke i portal eKultura, a dio se koristi nakon pojedinačnog zahtjeva i pregleda u arhivskoj čitaonici.

Točan postotak cjelokupne dokumentacije dostupan javnosti nije objavljen.

Za istraživače, branitelje i obitelji poginulih najpouzdaniji put zato ostaje precizno postavljen upit ustanovi koja gradivo čuva, uz navođenje mjesta, razdoblja, postrojbe i vrste dokumenta.

Izvori

  • HMDCDR, Izvješće o radu Centra za 2025. godinu centardomovinskograta.hr

  • Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, Narodne novine 61/2018, s izmjenama i dopunama narodne-novine.nn.hr

  • Pravilnik o korištenju javnog arhivskog gradiva, Narodne novine 121/2019 narodne-novine.nn.hr

  • Hrvatski državni arhiv: dostupnost gradiva, HAIS i podaci o gradivu nakon 1990. arhiv.hr

  • Muzej Domovinskog rata Dubrovnik: zbirka dokumenata i Ratni dnevnik COB Dubrovnik Muzej Domovinskog rata Dubrovnik

  • Portal eKultura, fotografije iz zbirke HMDCDR-a eKultura

  • HMDCDR, snimka 20. obljetnice Centra

Izvor:PHB

Više iz kategorije: POVIJEST I SJEĆANJA

ŽRTVE SEKSUALNOG NASILJA U DOMOVINSKOM RATU: 318 zahtjeva, 228 priznatih statusa Najčitanije

ŽRTVE SEKSUALNOG NASILJA U DOMOVINSKOM RATU: 318 zahtjeva, 228 priznatih statusa

ŽRTVE SEKSUALNOG NASILJA U DOMOVINSKOM RATU: 316 zahtjeva, 220 pozitivno riješenih, 79 odbijenihDo 31. listopada 2025. Ministarstvo hrvatskih branitelja...

prije 5 h
U Kotor Varošu obilježene 34 godine stradanja i progona Hrvata: 40 osoba još se vodi kao nestalo

U Kotor Varošu obilježene 34 godine stradanja i progona Hrvata: 40 osoba još se vodi kao nestalo

U Kotor Varošu u Bosni i Hercegovini u subotu, 17. listopada, obilježena je 34. obljetnica stradanja i progona Hrvata iz kotorvaroškog kraja. Na komemor...

prije 21 h
U ZAPREŠIĆU OBILJEŽENA 225. OBLJETNICA ROĐENJA BANA JOSIPA JELAČIĆA

U ZAPREŠIĆU OBILJEŽENA 225. OBLJETNICA ROĐENJA BANA JOSIPA JELAČIĆA

U Novim dvorima u Zaprešiću obilježena je 225. obljetnica rođenja bana Josipa Jelačića. Polaganjem vijenaca odana je počast jednoj od najznačajnijih osoba hrvatske povijesti, povezujući Zaprešić i Petrovaradin.

prije 2 dana
15. LISTOPADA 1991. – SOTIN POD OKUPACIJOM: Svjedočanstvo o silovanju pred dvogodišnjim djetetom (uznemirujuće) Najčitanije

15. LISTOPADA 1991. – SOTIN POD OKUPACIJOM: Svjedočanstvo o silovanju pred dvogodišnjim djetetom (uznemirujuće)

Potresno svjedočanstvo o okupaciji Sotina 1991. i sustavnom seksualnom nasilju u Domovinskom ratu, uključujući silovanje pred djetetom. Detalji s Međunarodnog suda pravde.

prije 4 dana
HRTKOVCI – PRAVOSUDNI EPILOG PROGONA HRVATA

HRTKOVCI – PRAVOSUDNI EPILOG PROGONA HRVATA

Analiza pravosudnog epiloga progona Hrvata iz Hrtkovaca. Detalji presude Vojislavu Šešelju za zločine protiv čovječnosti i govor iz 1992.

prije 5 dana
U Zagrebu predstavljanje knjige Romana Leljaka „Nestali – Cjelovit prikaz Križnog puta”

U Zagrebu predstavljanje knjige Romana Leljaka „Nestali – Cjelovit prikaz Križnog puta”

U Zagrebu se predstavlja knjiga Romana Leljaka 'Nestali – Cjelovit prikaz Križnog puta'. Otkrijte istinu o stradanjima Križnog puta i nestalima 1945.

prije 5 dana
JUŽNI POTEZ I SANA ’95.: Dvije odvojene operacije koje su promijenile vojnu kartu zapadne Bosne

JUŽNI POTEZ I SANA ’95.: Dvije odvojene operacije koje su promijenile vojnu kartu zapadne Bosne

Saznajte više o operacijama Južni potez (HV/HVO) i Sana '95 (ARBiH) u listopadu 1995. u zapadnoj Bosni. Analiza ključnih vojnih akcija koje su oblikovale kraj rata u BiH.

11. 10. 2026.
Zašto je pala Bosanska Posavina!?

Zašto je pala Bosanska Posavina!?

Dubinska analiza pada Bosanske Posavine 1992. godine. Istražite kontroverze, vojne aspekte i demografiju rata u Bosanskoj Posavini. Saznajte zašto je pala.

11. 10. 2026.
ANDRIJA MATIJAŠ PAUK Suborci nam pričaju kakav je zapravo bio legendarni Pauk: ‘Znate što nas je tražio usred ratnih uvjeta?’

ANDRIJA MATIJAŠ PAUK Suborci nam pričaju kakav je zapravo bio legendarni Pauk: ‘Znate što nas je tražio usred ratnih uvjeta?’

Nakon posthumne nagrade, suborci Andrije Matijaša Pauka prisjećaju se legendarnog zapovjednika 4. GBR. Otkrijte što je tražio od vojnika i kako je poginuo.

9. 10. 2026.
JUŽNI POTEZ Kad je Arkan čuo što Hrvati spremaju nakon Oluje, sjeo je u oklopnjak i pobjegao

JUŽNI POTEZ Kad je Arkan čuo što Hrvati spremaju nakon Oluje, sjeo je u oklopnjak i pobjegao

Saznajte sve o operaciji Južni potez 1995., posljednjoj pobjedničkoj akciji HV-a i HVO-a. Otkrijte kako su hrvatske snage stigle nadomak Banje Luke i anegdotu o Arkanovom bijegu.

9. 10. 2026.
PETNAEST PRIJEDLOGA, 13 USVOJENIH ZAKONA: Što je Sabor odlučio 8. listopada 1991.

PETNAEST PRIJEDLOGA, 13 USVOJENIH ZAKONA: Što je Sabor odlučio 8. listopada 1991.

Otkrijte što je Hrvatski sabor odlučio 8. listopada 1991. kada je usvojeno 13 ključnih zakona o ustroju države, obrani, pravosuđu i carini, postavljajući temelje neovisne Hrvatske.

9. 10. 2026.

Prikazano 11 od 900 članaka.