AMERIKANCI IMAJU PLAN ZA HRVATE U BiH! Milanović izveo poduhvat života: Komšić bi mogao pasti, ovo je posljednja šansa

Bosanskohercegovačka politička drama nesmiljenom brzinom ulazi u novu fazu. U listopadu bi se u ovoj zemlji trebali održati parlamentarni izbori, a još nije usvojen ni državni proračun iz kojeg bi se trebali financirati izbori.

Također, uopće nije jasno po kojem će se modelu održati izbori i hoće li dva od tri bosanskohercegovačka konstitutivna naroda bojkotirati te iste izbore. Međunarodna zajednica, koja se nije proslavila u svojim nastojanjima da posreduje u reformi izbornog zakonodavstva, iz dana u dan preko svojih predstavnika poručuje kako se izbori moraju održati.

Valjda pritom misle kako se trebaju održati po postojećem, diskriminatornom modelu za Hrvate, za koji su za trajanja pregovora o izmjenama tog istog izbornog zakona redom tvrdili kako je nepravedan za Hrvate.

Sudbina Hrvata

No SAD i EU su itekako svjesni kako je neodržavanje izbora posljednji čavao u lijes BiH. Stoga strana veleposlanstva u posljednje vrijeme vrše stravičan pritisak na predstavnike hrvatskog naroda u BiH kako ne bi bojkotirali ili opstruirali izbore. Pred čelništvom Hrvatskog narodnog sabora u BiH vjerojatno je najteže razdoblje u životu. Moraju donijeti odluku koja će dugoročno utjecati na Hrvate kao politički narod u BiH. Prevedeno, njihovi idući potezi odredit će sudbinu Hrvata u BiH. Ako izaberu bojkot i opstrukciju izbora, riskiraju osudu međunarodne zajednice i stroge sankcije SAD-a.

Nekima od njih bi vrlo vjerojatno moglo biti i zabranjeno kandidiranje i obnašanje javnih funkcija. S druge strane, pristanu li na izbore po sadašnjem modelu, riskiraju da budu potpuno preglasani, ne samo u izboru za hrvatskog člana Predsjedništva BiH nego i na izborima za popunu Doma naroda Federacije BiH i Doma naroda BiH. Na taj način hrvatsko pitanje u BiH bilo bi zatvoreno – nestajanjem Hrvata kao političkog naroda u toj zemlji!

Nekoliko posljednjih godina hrvatska diplomacija intenzivno lobira u SAD-u i EU-u kako bi se pristupilo izmjenama izbornog zakona u BiH te kako bi Hrvati povratili svoja ustavna prava kao konstitutivan narod. S tim u vezi snažno su se angažirali i Ured predsjednika i Banski dvori. Bio je to, nakon mnogo godina, jedinstven pristup cjelokupnog državnog vrha nekom političkom problemu.

No ogromni napori koje su i jedni i drugi ulagali nikako nisu mogli nadomjestiti godine u kojima se nije činilo ništa ili u kojima se s Pantovčaka i iz Banskih dvora lobiralo za bošnjačke političke ciljeve u BiH. Ovih dana, dok pratimo završnu dramu vezanu uz izborni zakon u BiH, olako za sve probleme s kojima se susreće naš narod u BiH optužujemo Bošnjake i njihove političke lidere. Pritom zaboravljamo da su sve donedavno na Pantovčaku i u Banskim dvorima stolovali predsjednici i premijeri koji su aktivno radili na pretvaranju Federacije BiH, a potom i cjelokupne BiH, u državu po bošnjačkom građanskom modelu.

Ne treba zaboraviti kako službeni Zagreb nije ni prstom mrdnuo kada su 2000. nametnuti tzv. Barryjevi amandmani na Ustav BiH. Nametanjem navedenih amandmana započeo je proces čije posljedice danas hrvatska diplomacija i politički vrh panično pokušavaju sanirati. Ukratko, za današnji položaj hrvatskog naroda u BiH uvelike je zaslužna RH i nepostojanje državne strategije i dugoročnih nacionalnih prioriteta.

Bošnjačka nacionalna politika samo je iskoristila ono što joj desetljećima svojim potezima nudi međunarodna zajednica, ali i hrvatski politički vrh. Ne treba ih osuđivati što su iskoristili situaciju kako bi pokušali realizirati svoje nacionalne ciljeve. Pa do prije nekoliko godina službeni Zagreb je intenzivno podupirao takav razvoj situacije, sotonizirajući i kriminalizirajući vlastiti narod u susjednoj državi. Mediji u RH sve su donedavno imali uhodani obrazac da o političkoj situaciji u BiH redovito preuzimaju stajališta sarajevskih medija. Kada sve to sagledamo, BiH Hrvati su još i dobro prošli.

No godine forsiranja bošnjačke dominacije dovele su situaciju do usijanja i jedna iskra može zapaliti požar na kompletnom jugoistoku Europe, pogotovo ako situaciju sagledamo u kontekstu rata u Ukrajini. Stoga su SAD i EU ipak odlučili presložiti političku situaciju u BiH i relaksirati odnose između naroda. Problem im predstavlja bošnjački nacionalizam koji je, godinama potican od međunarodne zajednice, eruptirao u svom najgorem obliku i teži maksimalističkim ciljevima.

Prema Zlatku Miletiću, nekoć jednom od vodećih ljudi Demokratske fronte i bivšem ravnatelju Federalne uprave policije, SAD pokušava na sve moguće načine spriječiti kandidaturu i izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Amerikanci će pokušati kroz bošnjački politički korpus spriječiti raspodjelu glasova između Bakira Izetbegovića i Željka Komšića te izbor dvaju članova Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka. Vjerojatno će se, na poticaj SAD-a, u bošnjačkom korpusu pojaviti više kandidata kako bi se spriječili raniji scenariji raspodjele te kako bi se, na taj način, dala prilika malobrojnijim Hrvatima da izaberu svog predstavnika.

Amerikanci smatraju kako bi ovaj pristup trebao odobrovoljiti Hrvate da odustanu od bojkota izbora. Američki plan prilično je jednostavan – provesti izbore, iskoristiti sadašnji izborni zakon kako bi Hrvati ipak izabrali svoje predstavnike te nakon izbora provesti temeljitu reviziju izbornog zakona. Washington smatra da će nakon izbora u bošnjačkom političkom korpusu biti puno više spremnosti za kompromise i razgovore, ali da bi do razgovora nakon izbora došlo, moraju ih spriječiti da potpuno preuzmu dominaciju u Federaciji BiH.

Silne manipulacije

Istodobno, Velika Britanija i Turska intenzivno rade na novom prijedlogu ustavnih izmjena, ali teritorijalne reorganizacije BiH. Njihov prijedlog, koji je na tragu federalizacije BiH, trebao bi uskoro biti predstavljen javnosti. SAD pokušava preko službenog Zagreba uvjeriti BiH Hrvate da izađu na izbore te da se o budućnosti zemlje razgovara nakon izbora. Međutim, Hrvati u BiH više nikomu ne vjeruju. Previše puta su prevareni i izigrani.

Nekoliko puta im je iz međunarodne zajednice obećavan pravedan izborni zakon. SAD i EU su bili jamci mostarskog sporazuma između HDZ-a i SDA-a u kojem izričito stoji kako će se nakon provođenja izbora u Mostaru pristupiti izmjeni izbornog zakona, ali i to je ostalo mrtvo slovo na papiru. Stoga, Hrvati u BiH ovaj put žele malo više od pustih obećanja. Tko ih može kriviti za to nakon silnih manipulacija kojima su bili izloženi.