S dionicom do Belog Manastira promet je rastao čak 30 posto
Puštanjem u promet posljednje od pet dionica autoceste A5 - od Belog Manastira do granice s Mađarskom - Slavonika je i praktično dio prometnog krvotoka u svom punom profilu, dugom 88,6 kilometara. Time je Hrvatska završila svoj dio međunarodnog paneuropskog cestovnog koridora 5C od Budimpešte preko BiH do Ploča, te je on dio sveobuhvatne TEN-T mreže. Dio je europske mreže prometnica s oznakom E-73, koja sjever Europe povezuje s Jadranom.
- Zadatak je izvršen - Hrvatska je izgradila svih 88 kilometara A5 na koridoru 5C i možemo biti ponosni na to postignuće. Nakon Pelješkog mosta, tunela Učka i brojnih drugih projekata, današnji dan predstavlja važnu prekretnicu jer smo nakon mnogo godina uspjeli spojiti Hrvatsku i Mađarsku te našu zemlju povezati sa srednjom Europom - rekao je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Prvi joj je dio, 23 kilometra dugu dionicu Đakovo - Sredanci, 2007. otvorio tadašnji premijer Ivo Sanader. Za vrijeme njezine izgradnje izmijenilo se više vlada i premijera, resornih ministara, a prva 23 kilometra A5, te potom još 32,5 kilometara druge dionice Osijek - Đakovo, početno su bilježili slab promet, pa je prvih godina A5 u ukupnom prometu svih autocesta sudjelovala sa samo 2 posto.
- Potpuni rast prometa autocesta A5 doživjet će s punim profilom - najavljivalo se tada. Treba reći da je prvih godina A5 bila suočena i sa starim navikama vozača kojima je trebalo nešto vremena da shvate njezine benefite i da se njome, primjerice, put od Đakova do Osijeka sa četrdesetak skraćuje na 15-20 minuta.
Od samog početka planiranja autoceste A5 Republika Hrvatska i Hrvatske autoceste, navode u toj tvrtki, bile su svjesne šireg značenja ove autoceste, i za prometnu povezanost i za regionalni razvoj.
- Rezultati govore sami za sebe. Od puštanja u promet krajem 2022. dionice Osijek – Beli Manastir promet na A5 porastao je već u 2023. za 29 posto, što je 370.000 vozila više. Posebno se to odnosi na rast teretnog prometa od čak 46 posto u toj godini, odnosno 64.000 teretnih vozila, što potvrđuje gospodarsku važnost A5. U 2024. bilježimo dodatni rast ukupnog prometa na A5 od 20 posto, odnosno 337.000 vozila. Dovršetkom spoja s Mađarskom očekujemo daljnji porast, osobito u međunarodnom prometu. Spoj s Mađarskom posljednjih pet kilometara više nije samo lokalna prometnica, nego postaje dio šire europske mreže, povezuje istok Hrvatske s ključnim tržištima i potvrđuje da ulaganje u infrastrukturu donosi dugoročne koristi - ističu u HAC-u.Rast prometa Slavonikom prekinut je jedino 2020. zbog pandemije koronavirusa.
KORIDOR UKUPNO IMA 622 KILOMETRA
“Dovršetkom ove dionice Hrvatska je ispunila svoj dio obveza. Kada se završi i preostali dio kroz BiH, osjetit ćemo puni prometni i gospodarski potencijal A5 koja će biti žila kucavica razvoja cijele regije”, poručio je premijer Andrej Plenković na svečanom otvaranju. Naglasio je i važnost projekta za odnose dviju zemalja. “A5 dodatno će osnažiti povezanost Hrvatske i Mađarske, intenzivirati gospodarsku suradnju, razmjenu i međusobno razumijevanje. Stvara se nova dimenzija bilateralnih odnosa i regionalnog razvoja”, rekao je. Kroz tri države koridor 5C je dužine 622 kilometra. Hrvatski dio je 96,1 kilometar, od čega je A5 88,6. Dio kroz Mađarsku je 196, u BiH je 330 kilometara, a izgrađeno je 137 kilometara, s tim da je autocesta A10 Granica BiH - Interregionalni čvor Metković od 7,5 kilometara u prometu. “Gradnjom cjelokupnog koridora 5C znatno će se utjecati na gospodarski razvoj područja kroz koji prolazi, dok će u prometnom smislu pridonijeti povećanju udobnosti i skraćenju vremena putovanja te povećanju sigurnosti prometa”, navodi HAC.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.