Bez povlastica i izgovora: Vojna obveza odnosi se i na potomke Srba s područja pobune protiv Republike Hrvatske

Temeljno vojno osposobljavanje u Hrvatskoj započinje u ožujku, a prvi ročnici već ovih dana obavljaju liječničke preglede temeljem zaprimljenih poziva.

Ministarstvo obrane u prethodnom je razdoblju detaljno pojasnilo organizaciju dvomjesečne obuke, uvjete njezina provođenja te kategorije građana koji ne podliježu toj obvezi.

O toj temi oglasio se i Savo Štrbac, navodeći kako se njegovoj organizaciji Veritas učestalo obraćaju Srbi s područja pobune i okupacije protiv Republike Hrvatske, koji su nakon vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja napustili zemlju. Prema njegovim riječima, najčešća pitanja odnose se na obveze njihove djece i potomaka koji imaju dvojno državljanstvo

“Obraćaju se pitanjem odnose li se odredbe tih zakona i na njihove potomke koji imaju dvojno državljanstvo, od kojih je jedno hrvatsko, pa koristim ovu priliku da svima zainteresiranim za ovu problematiku odgovorim na ovaj način”, kazao je Štrbac, pozivajući se na javno dostupne informacije Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.

Prema važećim propisima, na obvezni vojni rok ne upućuju se osobe pravomoćno osuđene na maloljetnički zatvor ili bezuvjetnu kaznu zatvora, kao ni one kojima je izrečena mjera obveznog psihijatrijskog liječenja ili liječenja od ovisnosti. Izuzeće vrijedi i za osobe protiv kojih je u tijeku kazneni postupak za kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti. Potpuno su oslobođeni i oni koji su ocijenjeni nesposobnima za vojnu službu, kao i novaci koji su na temelju ugovora s Ministarstvom obrane najmanje dvije godine obrazovani za kadete.

Posebnu pozornost Štrbac je usmjerio na odredbe koje se odnose na osobe s dvojnim državljanstvom. Naime, obveze su oslobođeni oni koji su hrvatsko državljanstvo stekli naturalizacijom ili prirođenjem, a prethodno su u državi bivšeg državljanstva uredno regulirali vojnu obvezu, kao i osobe koje, uz hrvatsko, imaju i strano državljanstvo, pod uvjetom da su vojnu obuku odslužile u inozemstvu.

“Dakle, osobe s dvojnim državljanstvom svoju obavezu mogu regulirati u državi u kojoj žive, o čemu su dužne obavijestiti MORH, čime se oslobađaju služenja u OSRH. Problem nastaje u onim državama u kojima trenutno ne postoji obavezno služenje vojnog roka, među koje spadaju i sve države nastale raspadom SFRJ“, napominje Štrbac.

Budući da obvezni vojni rok trenutačno nije uveden ni u jednoj državi nastaloj raspadom bivše Jugoslavije, izuzev Hrvatske, osobe srpske nacionalnosti s dvojnim državljanstvom – od kojih je jedno hrvatsko – obvezne su odazvati se na postupak reguliranja temeljnog vojnog osposobljavanja u Republici Hrvatskoj.