BITKA KOD HOS-A Jesu li u Hrvatskoj doista 'pune tribine ustaša' ili to politika pravi sanitarni kordon? 'Od svega koristi ima samo – Vučić'
U slijedu događaja koji se mogao naslutiti nakon dvaju masovnih koncerata Marka Perkovića Thompsona, Hrvatsku je masovno zahvatilo korištenje i odobravanje korištenja pozdrava 'Za dom spremni' - a onda i intenzivna javna rasprava koja se iz političkih prelila u sve sfere društva o njegovim stvarnim ili navodnim dvostrukim konotacijama
U idućem koraku, kojega također nije bilo teško predvidjeti, u javnom prostoru zabilježeni su ispadi koji imaju vrlo jasnu 'jednostruku' konotaciju - od pozivanja na ustaštvo i pjevanja nedvojbeno ustaških pjesama do dizanja desnice u zrak. Premda i dalje vrlo sporadični, radi se o medijski vrlo eksponiranim incidentima koji su se u javnosti, osim s Thompsonom, vrlo brzo povezali i s okruglom obljetnicom Oluje, a onda dakako i s - hrvatstvom.
Paralelno se u medijima tumačilo da 'HDZ grabi na desnici u strahu da im se netko ne ubaci u taj prostor, jer ljevica ionako ne postoji', potom se špekuliralo o zauzimanju pozicija unutar vladajuće stranke uoči promjene na čelu koja se prije ili kasnije mora dogoditi, pa se vagalo svaku izjavu i frazu Gordana Jandrokovića i Ivana Anušića - a nekako je uskrsnuo čak i politički mrtvac Tomislav Karamarko.
Cijela situacija se, dakako, oslikala i na stadione, posebno na onaj splitski koji ionako pohodi više publike nego sve ostale zajedno.
Analitičari su se svojski potrudili rastumačiti 'revival ustaštva' i zabrinuto vrtjeti glavom na pitanje kako će se vratiti u bocu 'duh kojega su sami Plenković i HDZ pustili vani' - a onda se to nekim čudom počelo događati.
Bitka 'kod HOS-a' - priopćenjem na priopćenje
Najprije su udruge veterana svih gardijskih brigada i specijalne policije zajedno s povjesničarem Antom Nazorom neobično otvoreno prigovorili na masovni navijački mimohod u Kninu i činjenicu da ga je umjesto hrvatske zastave i obilježja postrojbi koje su oslobađale taj grad predvodila zastava HOS-a, koji u Oluji uopće nije sudjelovao.
Na to se u gotovo jednakom tonu nadovezao Savez udruga HOS-a koji je zatražio da se zaustavi sa zloupotrebom njihovog obilježja i prestane uzvikivati 'Za dom spremni' na stadionima.
'Mojim suborcima iz garde i specijalne policije je vjerojatno prekipjelo zato što ljudi koji nisu bili u HOS-a, ljudi koji se nisu čak ni rodili kad smo ratovali, mašu zastavama HOS-a i dižu desnu ruku, koju mi nismo dizali ni 1991. godine. Imali smo amblem kakav je bio, a on je najviše smetao našim neprijateljima u to doba kad nismo imali oružja, mogli smo barem tako probati napraviti neku psihozu među četnicima i ostalima. Nisam za to da ljudi koji nemaju veze s HOS-om propagiraju, promoviraju i zlorabe naše insignije za svoj neki osobni probitak ili iz nekog revolta, niti sam za to da se taj pozdrav uzvikuje na stadionima', rekao je između ostalog predsjednik Saveza Borislav Barišić.
Radi li se doista o 'ustašizaciji' hrvatskog društva, je li u pozadini svega ipak političko taktiziranje i tko ima želju i moć vratiti stvarni ili imaginarni duh u bocu, za tportal govori politički analitičar i komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić koji za početak naglašava da uvriježena slika o 'punim tribinama ustaša' u Hrvatskoj jednostavno ne odgovara stvarnosti.
Bučna manjina prenapuhava se do razine društvenog problema
'Sociolozi, ljudi iz sporta i obični navijači slažu se u jednome: riječ je o buci manjine koja se u javnom prostoru prenapuhuje do razine društvenog problema, ali problemi koji postoje se tu isključivo i samo manifestiraju. Na Poljudu ili Maksimiru nema desetaka tisuća ekstremista. Ima ih možda nekoliko stotina, često bez jasnog znanja što te ideologije uopće znače. Većina navijača dolazi bodriti klub, družiti se i izraziti identitet kroz navijački folklor, koji, istina, nerijetko prelazi granicu dobrog ukusa, ali nije isto što i stvarna politička ekstremizacija', kaže Trogrlić i napominje da brojni raniji primjeri pokazuju da se na stadionima zapravo ne događa ništa novo.
'Isti obrasci i povici prisutni su godinama, samo sada dobivaju pojačanu pozornost onih koji ih inače ne čuju ili u njima ne prepoznaju politički potencijal. A pritom treba razlikovati, kao što to naglašavaju drugi analitičari, kompleksnu i organizacijski zahtjevnu koreografiju Torcide na početku posljednje utakmice, koja je bila isključivo domoljubni iskaz, od kasnijih povika koji spadaju u sferu navijačkog prkosa i provokacije', dodaje on.
Navijači i politika
Po Trogrliću, veliki je problem što se takvi incidenti koriste kao političko oružje.
'Političari i dio medija rado potenciraju povike s tribina jer je to zgodna tema za podjele, a ne za rješenja. Oni koji na izborima redovito doživljavaju debakl jer je većina biračkog tijela u Hrvatskoj ipak centristički desno ili centristički lijevo, se pokušavaju izboriti za pozornost. I dok se javnost zabavlja raspravom o Drugom svjetskom ratu, stvarni problemi, ali i potkapacitarnost opozicije da se izbori sa stvarnim temama i rješenjima, odlazi u drugi plan. Navijačka scena u Hrvatskoj odavno je naučila živjeti s različitostima i na tribini ćete naći i ljevičare i desničare, i vjernike i ateiste, i Hrvate i Srbe a sada i uvozne radnike. To je svojevrsni društveni mikrosvemir u kojem je zajednički nazivnik klub, a ne politički program', objašnjava ovaj analitičar.
Politika, pa onda ni aktualna vlast, za trenutnu situaciju nemaju rješenje, a Andrej Plenković nije taj koji bi ga mogao komunicirati - uvjeren je Trogrlić koji ipak u sinkroniziranim reakcijama dijela scene može prepoznati potpis vladajućih.
'Predsjednik Sabora je propustio reagirati kada su dvojica saborskih zastupnika krenula koristiti ZDS u sabornici, premijeru je ovo zahtjevno jer nije taj koji ima autentičnost za snažno komunicirati te teme, a Tomo Medved nema kapacitet da to iznese, pa sam sklon vjerovati da je ovo priopćenje važnih braniteljskih udruga imalo njihovu potporu. Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković je dao snažan intervju u jednom tjedniku i iskočio s kvalitetnim tezama, no to također nije dovoljno. Oni koji zazivaju uključivanje policije, pražnjenje tribina i slično su očito zaboravili kako te scene izgledaju i do čega dovode, no to bi bio potpuno pogrešan put. Ovdje se zapravo uopće ne radi o policijskom, nego o sociološkom poslu', kaže sugovornik tportala.
Tenzije mogu smiriti samo autoriteti
Neobično otvoreno priopćenje braniteljskih udruga, smatra Trogrlić, nastalo je zato što tenzije u društvu mogu smiriti samo autoriteti koji su nas spojili upravo obranom i žrtvom u Domovinskom ratu.
'No smirivanje tenzija ne može i neće se postići priopćenjima, a svakako ni prijetnjama zakonom ili represijom, nego to mogu učiniti autoriteti koji uživaju povjerenje većine - ljudi poput generala Ante Gotovine i drugih zapovjednika iz Domovinskog rata. Oni mogu jasno i vjerodostojno reći: 'Ovo nije put koji nas vodi naprijed. Domovinu smo oslobodili i državu stvorili u zajedništvu, a naša različitost i sloboda izražavanja su jedna od temeljnih sloboda.' Bez tog glasa, moguće i obnove društvenog memoranduma, ali i lica tih ljudi koji se sve ove godine drže izvan stranačke politike, priča će se vrtjeti u krug, a svaka nova baklja ili povik na tribini bit će nova naslovnica', drži ovaj analitičar, vraćajući se na svoju tezu s početka:
