Britansko-američka operacija zapljene ruskog tankera zaoštrila odnose s Moskvom

Stručnjaci upozoravaju da nedavne američko-britanske vojne akcije dodatno produbljuju napetosti s Rusijom i nose potencijalne posljedice po globalnu sigurnost, osobito u osjetljivom arktičkom prostoru oko Grenlanda i u širem nadmetanju za energetske resurse. U ruskim provladinim krugovima čak se spekulira o mogućnosti eskalacije do nuklearne razine.

Britanske oružane snage odigrale su ključnu ulogu u operaciji Sjedinjenih Država usmjerenoj na zapljenu ruskog naftnog tankera Marinera, ranije poznatog kao Bella 1, u sjevernom Atlantskom oceanu. Informaciju je potvrdilo britansko Ministarstvo obrane, navodeći da je operacija okončana u srijedu, nakon gotovo dvotjedne potrage na otvorenom moru.

Akcija je dio šire američke kampanje usmjerene na provedbu sankcija protiv Venezuele. Tanker koji je plovio pod ruskom zastavom tereti se za prijevoz sankcionirane venezuelske nafte te za povezanost s tzv. „tajnom flotom” koja sustavno izbjegava međunarodne sankcijske režime. Američke snage, uključujući Obalnu stražu i specijalne postrojbe, ukrcale su se na brod u akvatoriju između Ujedinjenog Kraljevstva, Islanda i Grenlanda.

Iz Londona je potvrđeno da je Ujedinjeno Kraljevstvo pružilo unaprijed planiranu operativnu potporu, koja je obuhvaćala zračno izviđanje patrolnim zrakoplovima RAF-a Poseidon MRA1, korištenje britanskih vojnih baza za potrebe američkih snaga te pomorsku logističku podršku. Britanski ministar obrane John Healey izjavio je da je riječ o plovilu koje pripada „rusko-iranskoj osi izbjegavanja sankcija”, za koju tvrdi da podupire terorizam i oružane sukobe diljem svijeta. Istoga dana, američke snage zaplijenile su i tanker M/T Sophia u Karipskom moru, također povezan s transportom venezuelske nafte.

Moskva je reagirala oštro, optuživši Washington za grubo kršenje međunarodnog prava. Rusko ministarstvo prometa potvrdilo je da je izgubljen kontakt s tankerom Marinerom, koji je u tom trenutku bio u pratnji ruske podmornice. Državna televizija RT objavila je snimke američkih helikoptera u blizini broda, izvijestio je Telegraph.

Operacija se odvijala u iznimno napetom političkom okruženju, samo nekoliko dana nakon što su američke specijalne snage 3. siječnja izvele munjevitu akciju u Caracasu, tijekom koje su uhitile i iz zemlje izvele venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura i njegovu suprugu. Predsjednik Donald Trump potom je objavio da Sjedinjene Države preuzimaju kontrolu nad venezuelanskom naftom te da će upravljati zemljom do, kako je naveo, „sigurne tranzicije”. Američki ministar obrane Pete Hegseth poručio je da blokada venezuelanske nafte ostaje na snazi globalno, dok je ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem ocijenila da je riječ o jasnoj poruci „svjetskim kriminalcima”.

Trump je na društvenoj mreži Truth Social poručio da će SAD „uvijek stajati uz NATO”, naglasivši da se Rusija i Kina boje saveza upravo zbog američke vojne moći. Državni tajnik Marco Rubio najavio je da će Washington koristiti blokadu kao sredstvo pritiska na vlasti u Caracasu.

Kako je provedena operacija

Potraga za tankerom započela je sredinom prosinca 2025., nakon što je brod pokušao preuzeti pošiljku sankcionirane venezuelanske sirove nafte. Dana 17. prosinca, usred američke pomorske blokade Venezuele, posada Marinere odbila je naređenje Obalne straže da se zaustavi te je pobjegla na otvoreno more.

U pokušaju izbjegavanja zapljene, posada je promijenila ime i registraciju broda – s gvajanske na rusku – te je na trup na brzinu oslikana ruska zastava. Moskva je reagirala slanjem diplomatskog prosvjeda Washingtonu i upućivanjem podmornice u pratnju tankera, koji se uputio prema Murmansku. Ni jedan od tih poteza nije promijenio tijek događaja.

Američke i britanske snage nastavile su potjeru, pri čemu je ključnu ulogu imao brod Obalne straže USCGC Munro klase Legend, koji je tjednima pratio tanker kroz olujne uvjete i tisuće milja oceana. RAF-ovi zrakoplovi Poseidon MRA1 osiguravali su izviđanje dok je brod prolazio između Islanda i Škotske.

Dana 7. siječnja, iz guste magle pojavili su se američki vojni helikopteri, najvjerojatnije laki AH/MH-6 Little Bird elitne postrojbe Night Stalkers, koji su poletjeli s palube Munroa. Specijalci su se užadima brzo spustili na tanker i preuzeli kontrolu nad mostom i strojarnicom. Prema procjenama stručnjaka, operacija je bila taktički jednostavna, ali izvedena s visokom razinom preciznosti. Kapetan broda nije pružao otpor, a oko podneva po lokalnom vremenu tanker je bio u potpunosti pod američkom kontrolom.

Istodobno, u Karipskom moru, provedena je slična akcija protiv tankera M/T Sophia. U ranim jutarnjim satima američki vojnici spustili su se helikopterima H-60 na palubu broda i bez incidenata preuzeli kontrolu, navodi Telegraph.