Nije nikakva tajna da je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić na tu poziciju izabran nakon cijelog niza trzavica između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je svojeg čovjeka na čelo tog najvažnijeg suda u zemlji želio postaviti bez poštovanja zakonske procedure. Prije njega je Milanović kao svoju kandidatkinju za čelo Vrhovnog suda predlagao profesoricu Zlatu Đurđević, koju vladajuća većina nije podržala između ostalog i zbog stavova koje je iznosila u vrijeme famoznog “lex Perkovića”.

Da se pitalo samo premijera Plenkovića, na čelu Vrhovnog suda nalazio bi se iskusni sudac Marin Mrčela, koji je svoju karijeru najvećim dijelom i izgradio na tom sudu, no kako se nije pitalo samo Plenkovića, vladajuća većina predvođena njegovim HDZ-om bila je prisiljena pristati na Dobronića, koji je na Vrhovni sud stigao kao sudac Trgovačkog suda. Nisu Dobronića do kraja prihvatili na sudu kojim predsjeda, niti on među sucima u Hrvatskoj uživa ugled. Istini za volju, treba reći da ovaj sudac kojega je Milanović uz asistenciju svojeg kolege Orsata Miljenića predstavio kao velikog borca za reformu pravosudnog sustava u sudstvu nije napravio neke spektakularne pomake, no oni koji su mu skloni reći će da se Dobronić suočava i sa svojevrsnim bojkotom jer kolege njegove poruke, pozive i naputke jednostavno ignoriraju.

Uporni službenici

Ono što se ipak ne može ignorirati jest višednevni štrajk službenika zaposlenih u pravosudnim tijelima, koji je usporio ionako usporeni pravosudni sustav i sudske procese. Pita li se Plenkovićeve suradnike, ovo je štrajk koji mu je u predizborno vrijeme zakuhao predsjednik Milanović, upravo uz asistenciju suca Dobronića, ali je to ujedno i štrajk koji za predsjednika Vlade nije nimalo ugodan, to više što se odvija sada kada je mislio da je nakon nedavnog sastanka sa sindikatima državnih i javnih službi namirio sve nezadovoljnike i nahranio golemi birački bazen. Nedavno je Plenković pozvao službenike zaposlene u pravosudnim tijelima da prihvate potpisanu odluku na temelju koje bi od lipnja za 219.000 zaposlenika u državnim i javnim službama plaće rasle za 60 do 100 eura, plus regres od 300 eura. “Ovo povećanje koje smo dogovorili primjenjuje se i za sve službenike i namještenike u pravosuđu.

Neravnopravan položaj

Predvođeni Sindikatom državnih i lokalnih službenika, nezadovoljnici su odlučili ostati pri svojem, a Plenković je na neki način sam sebi pucao u koljena time što je nedavno udovoljio zahtjevima prvostupanjskih i drugostupanjskih sudaca, koji su bili uvertira u potragu za povećanjem prava najugroženijih tijela sudbene vlasti, odnosno povećanje prava zapisničara, upisničara, arhivara i spremačica. Njihove su plaće inače jedne od najnižih među svim državnim službenicima pa ni oni sa stažem od gotovo dva desetljeća ne uspijevaju zaraditi više od 700 eura mjesečno.

Prema riječima naših dobro upućenih sugovornika, ti su ljudi prepušteni sami sebi, iako ih suci javno podržavaju, oni potporu i zaštitu od svojih prilično dobro plaćenih kolega jednostavno nemaju i baš su zato bili prisiljeni krenuti u zakonski propisanu proceduru koja je prethodila legalno objavljenom štrajku. Iako su se njihovi predstavnici već sastajali s ministrom pravosuđa Ivanom Malenicom, dogovor nije postignut, a službenici i namještenici na sudovima koji su u štrajku od 5. lipnja ne misle odustati sve dok se ne prihvati njihov zahtjev za povišicu od 400 eura.

Vezane ruke

Pita li se one bliske resornom ministru Malenici, njemu su ruke vezane, jedino što je mogao učiniti to je već učinio pozivajući sindikaliste na strpljenje, ali ni to nije dovijeka, međutim, Malenica, sve i da želi, bez Plenkovića ne može povući ni jedan potez, a ponajmanje onaj koji se odnosi na povećanje plaća. Državno odvjetništvo je paralelno s time u ime države podnijelo tužbu kako bi zabranili štrajk jer ga smatraju nezakonitim, ali je Županijski sud tu tužbu odbio pa se može reći da nezadovoljnici sudjeluju u legitimnom štrajku. Baš je ovim propitkivanjem zakonitosti njihova štrajka Plenković još više razljutio one koji se bore za svoja prava, a on je pak ljutit i nervozan zato što je uvjeren da je sve ovo što mu se sa štrajkašima događa Milanovićevo maslo.

Dok štrajk sindikata državnih službenika i namještenika u pravosuđu traje, odvjetnici su u nezavidnom položaju, zbog čega se oglasila Hrvatska odvjetnička komora koja je poslala dopis prosvjednicima svih sudova u zemlji upozorivši ih na probleme u kojima su se odvjetnici našli zbog toga. Odvjetnicima je, naime, najveći problem što ne dobivaju obavijesti o odgođenim raspravama pa se nerijetko zadnjih dana događalo da se pojave na sudu na ročištu i tek tamo doznaju da je ono odgođeno, stoga se nedavno dopisom doista oglasio sudac Dobronić koji je predsjednicima svih sudova izdao naredbu o načinu organizacije rada sudova tijekom štrajka. Štrajk sudskih službenika komentirala je i poznata odvjetnica Višnja Drenški Lasan koja ga je nazvala legitimnim, ali i štrajkom iza kojeg ostaje gorčina. “Kad su štrajkali liječnici i suci, brzo je nađeno rješenje. Kad štrajkaju zapisničari, onda izvršna vlast pokušava upregnuti sudsku vlast da ga se propitkuje”, rekla je Drenški Lasan te dodala da sve ovo pogoršava situaciju i nameće pitanje jesmo li u situaciji da smo kao građani svi jednaki ili su ipak neki jednakiji u brzini ostvarivanja svojih socijalnih prava, što pravo na plaću jest. Inače bi, osim sudaca i sudskih službenika, Vlada uskoro mogla imati problema i s prosvjedima odvjetnika koji zastupaju osumnjičenike za najteža kaznena djela.

Ocjena ustavnosti

Odvjetnici koji se bave kaznenim pravom pokrenuli su svojevrsnu pobunu zbog novog Zakona o kaznenom postupku koji ih dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na one koji se bave isključivo parničnim postupcima, i to zato što im onemogućava odlazak na godišnji odmor, zbog čega je odvjetnica Višnja Drenški Lasan Ustavnom sudu već podnijela Prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na rokove za dostavu odluka putem e-komunikacije, kao i prijedlog da se privremenom mjerom do odluke Ustavnog suda sporna odredba obustavi.

Uredu pučke pravobraniteljice odvjetnica je podnijela i prijavu za diskriminaciju, a spremna je ići i do Europske komisije i Europskog suda za ljudska prava, u čemu ima potporu svojih kolega koji se bave kaznenim zakonom, a koji su, ako se po hitnom postupku ne riješi pitanje njihovih godišnjih odmora, spremni i na prosvjede. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku propisan je način dostave odluka i dopisa odvjetnicima koji zastupaju okrivljenike u kaznenim postupcima putem sustava e-komunikacije te im je propisano da oni sve odluke i dopise moraju podići u roku od osam dana, no bez ljetne stanke. Usporedno s time, odvjetnicima koji se bave parničnim postupkom Zakonom o parničnom postupku propisan je rok za podizanje odluka u sustavu e-komunikacije u roku od 15 dana, ali im je zakonom uređena ljetna stanka pa rokovi za žalbu u parničnom postupku ne teku u periodu od 1. do 15. kolovoza, kada je većina odvjetnika na godišnjim odmorima. Odvjetnici koji se bave kaznenim pravom zbog toga su ljuti i na ministra Malenicu, ali i na Hrvatsku odvjetničku komoru, čiji je predsjednik Josip Šurjak uhićen u aferi INA, nakon čega je za novog predsjednika izabran Robert Travaš koji se bavi parničnim postupcima.