DOSADILO VAM JE BITI PODSTANAR I ŽELITE KUPITI STAN? Evo kada bi se nekretninski balon mogao ispuhati i cijene pasti

PREGLED TJEDNA

Ekononski analitičar Damir Novotny komentira neke od najvažniih ekonomskih događaja u prošlom tjednu.

Inflacija je riječ koja već tjednima ne silazi s naslovnica svih svjetskih portala. Premda i u Hrvatskoj bilježimo rekordne brojke, one nisu toliko visoke kao u nekim zemljama na istoku EU. Tako je u listopadu u Poljskoj zabilježena inflacija od 6,4 posto, najveća u zadnjih 20 godina. Poljski premijer je prošlog tjedna održao konferenciju za novinare na kojoj je građanima predstavio program pomoći građanima. Poljska vlada će u sljedećih 5 mjeseci nižim porezima i novčanom pomoći svojim građanima nastojati olakšati život. Osim snižavanja trošarina i poreza na benzin, plan uključuje i smanjenje PDV-a na struju i plin na tri mjeseca kao i jednokratnu pomoć za oko pet milijuna kućanstava.

Prošlo je vrijeme niskih cijena

U Hrvatskoj brojke nisu tako loše, ali inflacija i kod nas stalno raste. Podaci državnog zavoda za statistiku pokazuju da je inflacija u listopadu na godišnjoj razini bila 3,9 posto, što je nešto manje od prosjeka EU koji je bio 4,1 posto.

Na pitanje što bi hrvatska Vlada mogla napraviti kako bi građanima olakšala rast cijena, Novotny odgovara da subvencije sebi mogu priuštiti one zemlje koje imaju viška u proračunu, a Hrvatska to još nema.

“Ako Vlada snizi trošarine i poreze na one proizvode kojima je narasla cijena imati ćemo manje prihode u proračunu, a manji prihodi vode do nekih drugih problema”, kaže analitičar napominjući da je malo vjerojatno da će Vlada snažnije intervenirati u rastuće cijene u Hrvatskoj.

“Ako bi cijene i dalje išle gore, onda se postavlja pitanje, kome pomoći, a kome ne. Subvencije poljoprivrednicima su nam pokazalo da više novaca iz proračuna ne znači i višu produktivnost”, napominje.

Upozorava kako je prošlo vrijeme niskih cijena i kako je gotovo sigurno da ćemo se i mi u Hrvatskoj, a i cijela EU, zbog poremećaja u globalnim nabavnim lancima morati naviknuti na više cijene proizvoda koji su do sada bili relativno jeftini:

“Europa je počela proizvoditi sve više robe koje je nekad uvozila iz Kine, a to znači više cijene proizvoda za sve”.

Najviše stope rasta u 100 godina

U petak je Državni zavod za statistiku objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 15,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Riječ je o drugom najvećem skoku gospodarstva, nakon rekordnog rasta od 16,5 posto u prethodnom kvartalu, što pokazuje da je gospodarstvo čvrsto na putu oporavka od koronakrize, tijekom koje je BDP pao četiri tromjesečja zaredom.

Novotny napominje kako snažan rast BDP-a veseli, osobito jer nije bilo većih vladinih intervencija na tržištu u vidu snižavanja inflatornih pritisaka.

“Ovakav rast nikoga nije začudio. Naime, potrošači su u prošloj godini odgađali potrošnju jer u okolnostima pandemije nisu trošili te je ove godine narasla potrošnja kućanstava”.

Napominje kako su banke trenutačno dobro opskrbljene novcem, te putem kartičnog poslovanja financiraju nabavu bijele tehnike, namještaja i elektronike gdje vlada iznimna potražnja.

“Taj trend će se gotovo sigurno nastaviti i u narednim godinama, a ako se sjetimo da tek treba započeti obnova grada Zagreba i Banovine, sljedeće godine bismo trebali vidjeti značajni rast BDP-a na temelju toga”.

Obnova potresom pogođenih područja, napominje Novotny, znači i nova radna mjesta, a sigurno će narasti i investicije jer će se početi snažnije koristiti sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

“Osim u jednom kratkom razdoblju početkom 70-ih, Hrvatska u zadnjih 100 godine nije imala toliko visoke stope rasta, pa se možemo samo nadati da ovo nije izolirani incident, već da bi se rast po stopi od 5-6 posto mogao nastaviti i sljedećih godina”, napominje.

Cijena stana u Zagrebu ne može biti kao u Beču

Na 33. Forumu poslovanja nekretninama u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) održanog prošlog tjedna je istaknuto kako je sve izraženiji trend povećanja razlike između tražene i realizirane cijene nekretnine, pri čemu očekivanja vlasnika nekretnina imaju sve manje veze sa stvarnošću.

Na pitanje što je razlog tom stanju Novotny odgovara kako je prošlo nekoliko desetljeća otkako su se u Hrvatskoj prestale planirati cijele zone građenja, te se novogradnje iznimno rijetke i skupe, a potražnja za novim nekretninama, vrlo snažna.

“Sve dok nema poreza na nekretnine i dok su kamate na štednju u banci niske, građani će svoje viškove investirati u nekretnine“, napominje ističući kako je Hrvatska upravo zbog nepostojanja poreza na nekretnine, izgubila regulatora između ponude i potražnje.

“Ne smijemo zaboraviti kako potražnja u Hrvatskoj ne dolazi od onih koji trebaju stanove već onih koji imaju viška akumuliranog kapitala i čija potražnja onda napuhuje cijene nekretnina. Kad bi gradovi planirali veću stambenu izgradnju, tržište bi se smirilo, ali ne vidimo da je to sada slučaj”.

Ističe kako su mnogi koji prodaju stare, korištene stanove, zavedeni cijenama novih, ali pritom ne misle kako 50 posto tih stanova zjapi prazna.

“Ti koji su ih kupili, sada ih pokušavaju iznajmiti, ali danas to ne ide tako lako. Mi imamo jedan paradoks da su tražene cijene korištenih nekretnina značajno više od realnih tržišnih cijenama koje se postignu transakcijama, a to je odraz tog općeg stanja na tržištu nekretnina gdje su cijene novih nekretnina dosegnule cijene koje su u velikim europskim gradovima. Dogodilo nam se da top lokacije u gradu Zagrebu postižu cijene kao u jednom Beču što je s obzirom na kupovnu moć hrvatskih građana potpuno neracionalno”, uvjeren je analitičar.

“To je jedan balon koji bi se lako mogao ispuhati.  Možda ne naglo, ali kroz nekoliko sljedećih godina i tada bi cijene mogle jako pasti”, uvjeren je Novotny.