HNB: Gotovina ostaje – digitalni euro samo širi mogućnosti plaćanja
Uvođenje digitalnog eura, koje bi se moglo provesti najranije 2028., ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura - upravo suprotno, uredbom Europskog parlamenta dodatno će biti osiguran status i sigurnost primjene gotovine, istaknula je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB).
S obzirom na povećani interes javnosti, građana i medija, HNB je još jednom istaknuo kako planirano uvođenje digitalnog eura ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura.
"Uloga gotovog novca značajno se tematizira u javnosti posljednjih godina, naročito stoga jer je porast digitalnih plaćanja, uzrokovan pandemijom koronavirusa, smanjio njegov udio u svakodnevnim transakcijama, što je izazvalo zabrinutost zbog njegove budućnosti. Međutim, potražnja za gotovim novcem ostala je jaka u svim dobnim skupinama", navode iz HNB-a.
I rezultati istraživanja iz 2024. o platnim navikama potrošača u europodručju pokazuju da Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom pa očekuju da će ona ostati dostupna i u budućnosti.
U tom kontekstu, napominju iz HNB-a, Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija rade na strategijama za zaštitu gotovog novca eura i njegovog prilagođavanja budućnosti.
Tako je u lipnju 2023. Komisija objavila Paket jedinstvene valute koji uključuje dva ključna zakonodavna prijedloga - jedan za zaštitu statusa euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja (Uredba o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja) i drugi za digitalni euro (Uredba o digitalnom euru).
Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice međusobno će se nadopunjavati
Kažu i da ESB, kao i HNB, podupire prijedlog Komisijine uredbe kojom se uređuje status euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja. Pojašnjavaju da će se tom uredbom jasno utvrditi da trgovci i pružatelji usluga načelno moraju prihvatiti gotovinu, osim u iznimnim slučajevima, primjerice ako je unaprijed dogovoren drugi način plaćanja.
Uredba će također obvezati države članice europodručja da građanima i poduzećima osiguraju dovoljno mjesta za podizanje i polaganje gotovog novca, primjerice putem bankomata, poslovnica banaka ili drugih kanala, kako bi gotovina ostala lako dostupna svima, uključujući one koji se oslanjaju isključivo na nju.
Također, ESB je pokrenula i natječaj za dizajn nove serije euronovčanica, koje će biti modernije i sigurnije. Time se još dodatno pokazuje trajna predanost budućnosti gotovog novca te njegova ključna uloga kao pouzdanog sredstva plaćanja i sredstva pohrane vrijednosti, kako unutar europodručja tako i šire, kažu iz HNB-a.
Gotovina ima ključnu ulogu u održavanju otpornosti platnih sustava
Navode i da se korištenjem gotovine postiže financijska uključenost i ona ima ključnu ulogu i u održavanju otpornosti platnih sustava i gospodarstava. U kriznim vremenima, primjerice tijekom kibernetičkih napada ili nestanka električne energije, gotovina je pouzdana zamjenska mogućnost, što se vidjelo i tijekom prirodnih katastrofa koje su pogodile dijelove europodručja prošle godine.
Napominju i da je prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja izrađen i trenutno u fazi usuglašavanja među članicama. Očekuje se da će Europski parlament tu uredbu i uredbu o uvođenju digitalnog eura donijeti do kraja ove godine.
Iz HNB-a podsjećaju da je digitalni euro digitalni novac koji bi izdavao Eurosustav – Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke onih članica EU-a koje su uvele euro. Ideja o uvođenju digitalnog eura kao centralnobankarskoga digitalnog novca za građane europodručja nastala je kao odgovor na sve veću potražnju za sigurnim i pouzdanim elektroničkim plaćanjima u Europi.
Privatnost jedno od najvažnijih obilježja digitalnog eura
Građani bi se digitalnim eurom koristili u svakodnevnim transakcijama i njime bi plaćali služeći se karticom ili mobilnom aplikacijom ili bilo kojim trećim medijem koji u vrijeme izdavanja digitalnog eura bude tehnološki ispunjavao uvjete zadane zakonodavnim prijedlogom i usto bude jednostavan i siguran za korištenje. Bit će dostupan, pouzdan, siguran, učinkovit i izrađen u skladu sa zakonom, a pri njegovoj će se uporabi jamčiti najviša razina zaštite privatnosti, piše u HNB-ovom priopćenju.
Ističe se i da bi digitalni euro potrošačima služio za plaćanje, a ne bi imao funkciju bankarskog depozita na koji se plaćaju kamate. "Stoga su neosnovane tvrdnje da bi se na račun za digitalni euro mogle naplaćivati negativne kamate. Jednako tako su netočne izjave o tome da će se putem digitalnog eura moći utjecati na investicije tako da se onemogući ulaganje u pojedinu dionicu/vrijednosnicu", kažu iz HNB-a.
Digitalnim eurom bit će moguće plaćati i izvanmrežno
Potrošači bi, naime, mogli provoditi sigurna trenutačna plaćanja u digitalnim eurima na fizičkim i internetskim prodajnim mjestima te između potrošača, neovisno o tome u kojoj se državi europodručja nalaze i neovisno o pružatelju platnih usluga. Prvi korak bio bi otvaranje novčanika za digitalni euro kod banke ili kod neko drugog licenciranog posrednika elektronskog plaćanja. Kada vaš digitalni novčanik bude spreman, mogli biste u njega uplatiti novac preko povezanog bankovnog računa ili u njega uplatiti gotovinu. Potom biste mogli početi plaćati digitalnim eurima iz svojeg digitalnog novčanika. pojašnjavaju iz središnje banke.
Digitalnim eurom moći će se plaćati i mrežno i izvanmrežno, što znači da će se moći koristiti u situacijama ograničene povezivosti, odnosno moći će poslužiti i kao platno sredstvo za nuždu, odnosno za slučajeve nepredviđenih ili izvanrednih okolnosti.
Iz HNB-a posebno ističu da je privatnost jedno od najvažnijih obilježja digitalnog eura. ESB i HNB, odnosno Eurosustav u svojoj ulozi vlasnika platne sheme i izvršitelja namire transakcijama digitalnim eurom, neće biti u mogućnosti pristupiti osobnim podacima korisnika niti ih pohranjivati, poručuju.
Projekt digitalnog eura trenutačno je u fazi pripreme, koja uključuje razvoj tehničke infrastrukture, zakonodavnog okvira i istraživanje korisničkih preferencija. Do kraja 2025. godine ESB bi trebao donijeti odluku o prelasku na sljedeću fazu, ali konačno uvođenje ovisit će o ishodu demokratskog procesa u Europskom parlamentu, zaključuju iz HNB-a.
Izvor:n1/Foto: Fah
