Hoće li Trump udariti Europu visokim carinama? “Zabrinjava nešto drugo. Mogli bismo imati ratno stanje u dvorištu”

Nekoliko dana prije američkih izbora na kojima je uvjerljivo pobijedio, republikanski kandidat Donald Trump najavio je zaoštravanje carinske politike spram trgovinskih partnera.

U prvom redu Trumpova je poruka o povećanju carina bila upućena Kini, najvećem globalnom konkurentu SAD-a. On je i u svome prvom predsjedničkom mandatu od 2017. do 2021. Kini nametnuo visoke trgovinske carine na robu koju SAD od nje najviše uvozi.

Sada je poručio da će Kini nametnuti carine od 60 posto te da neće poštedjeti ni ostale trgovinske partnere uključujući Europsku uniju, kojima poručio da će im nametnuti 10-postotne carine na sve proizvode.

Štoviše, rekao je da će Europa “platiti visoku cijenu” jer prethodnih godina nije uvozila mnogo američkih roba.

“Europljani ne kupuju naše automobile”

Sročio je to u svome stilu kazavši: “Europska unija zvuči tako lijepo, tako ljupko, zar ne? Sve te lijepe male europske zemlje koje su se okupile. Ne kupuju naše automobile, ne kupuju naše poljoprivredne proizvode, a prodaju milijune i milijune automobila u SAD-u. Ne, ne, ne! Morat će platiti visoku cijenu.”

U kolikoj je mjeri to bila priča koja je trebala goditi ušima američkih birača, a koliko u njoj ima stvarne odlučnosti i mogućnosti da se u današnjem (još uvijek) globaliziranom svijetu dosljedno provede takav protekcionizam? Ekonomski analitičar Petar Vušković smatra da u ekonomskim odnosima stvari nisu tako jednostavne kako zvuče u političkim, pogotovo predizbornim porukama.

“Politički stavovi često nisu provedivi. Postoje trgovinski sporazumi, ugovori, interesne skupine i mislim da će prethoditi analiza onoga što se namjerava postići carinama i posljedicama. Kod protekcionizma negdje dobiješ, a negdje gubiš. Uvoz ograničiš jer postaje skuplji, ali istodobno i tvoj izvoz postaje skuplji. Niti jedna država ekonomski nije samodostatna, svi ovise o uvozu. U tom smislu mislim da carinskih barijera neće biti ili će biti minimalne. Usmjerene tek na jedan segment robe ili sektor gospodarstva”, kaže Vušković.

Robna razmjena teška 870 milijardi eura

SAD su glavni trgovinski partner Europskoj uniji. Prema podacima Europskog vijeća, međusobna trgovina robom između EU-a i SAD-a 2022. je iznosila 870 milijardi eura. SAD je bio najveći pojedinačni trgovinski partner EU-a s udjelom od 15,6 posto (Kina je nadomak s 15,4 posto), a s druge strane zemlje EU-a zajedno čine 17 posto udjela u trgovini SAD-a. Pojedinačno gledajući, tri najveća trgovinska partnera SAD-a su Meksiko, Kanada i Kina, a među deset trgovinskih partnera jedina članica EU-a je Njemačka na 4. mjestu.

Tri najvažnije vrste robe koje EU uvozi iz SAD-a su prirodni plin, naftna ulja i sirova nafta te medicinski i farmaceutski proizvodi. S druge strane, SAD iz EU najviše uvozi lijekove, medicinske i farmaceutske proizvode te automobile. Povrh svega, oko 10 milijuna ljudi s obje strane Atlantika radi u inozemnim podružnicama američkih i europskih poduzeća. Veze su vrlo jake, no hoće li takvima i ostati.

Bruxelles ima adut u rukavu

No čini se da i Bruxelles ima aduta u pregovorima s Trumpom kao odgovor na njegov carinski adut. Već ga je iz rukava izvlačio bivši predsjednik Europske komisije (EK) Jean-Calude Juncker tijekom prvog Trumpova mandata. On je, kako bi Trumpa odvratio od uvođenja dodatnih carina na europsku robu, obećao da će EU kupovati više američkog ukapljenog plina (LNG). U međuvremenu je izbio rat u Ukrajini, a EU nametnula sankcije Rusiji i drastično smanjila uvoz njenog plina te povećala uvoz onog američkog. Trenutno EU uvozi 48 posto LNG-a iz SAD-a dok je kupovinu plina iz Rusije smanjila na 16 posto. Šefica EK Ursula von der Leyen ovih je dana najavila da bi Trumpu mogla ponuditi dodatno povećanje uvoza LNG-a.

“Eto primjera kakvu pregovaračku poziciju može zauzeti EU ako dođe do američkih carina. EU je u lošijoj poziciji jer u trgovinskoj razmjeni sa SAD-om ima deficit od 70 milijardi eura. Dakle, više se uvozi iz SAD-a nego što se izvozi. Gledajući obrnuto, SAD mora dvaput promisliti hoće li narušiti takav odnos. Mislim da im se ne isplati”, smatra Vušković.

Gdje je Hrvatska u ovoj globalnoj igri?

Prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz svibnja ove godine, u 2023. godini u odnosu na 2022. uvoz iz SAD-a pao je za 66 posto – s 3,17 milijardi eura na 1,06 milijardi, a on čini oko 3 posto ukupnog uvoza Republike Hrvatske. Izvoz iz Hrvatske u SAD lani je bio ukupne vrijednosti 585 milijuna eura, tridesetak milijuna eura veći nego 2022. godine.

Najveći trgovinski partner Hrvatske je EU u cjelini. Robna razmjena s članicama EU-a činila je 66 posto hrvatskog izvoza i 77 posto uvoza. Lani su tradicionalno najveće trgovinske partnerice bile Njemačka, Italija, Slovenija i Mađarska, a uz njih Hrvatska je lani više izvozila i u Austriju, Francusku i Srbiju nego u SAD. Što se tiče roba koje izvozimo Amerikancima, prednjače prehrambeni proizvodi, lijekovi, transformatori i pištolji. S druge strane, kada je 2022. počeo rat u Ukrajini, naglo je, više od 500 posto, porastao uvoz ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a. I to statistički, zbog LNG terminala na Krku preko kojeg je mahom otišao u druge zemlje EU-a.

“Hrvatski robni izvoz u SAD nije velik, tek 587 milijuna eura, što je manje od primjerice izvoza u Sloveniju. Mislim da bi veći problem bio kada bi SAD Hrvatskoj uveo vizni režim. Međutim, bilo kakav protekcionizam nije dobar. Ekonomske zakonitosti i logika ga ne poznaju, on je invazivan”, objašnjava Vušković.

“Kapital uvijek pronađe svoj put”

Po njegovom mišljenju, svijet kakav smo do jučer poznavali, polagano nestaje.

“Globalizacija nestaje, stvaraju se koncentrični ekonomski trgovinski krugovi. Imamo tržište EU-a, Sjeverne Amerike, Južne Amerike i Azije s Rusijom. Svijet traži neki novi ekonomski oblik. To dovodi do tržišnih hibrida poput Kine koja je s jedne strane zatvorena ekonomija, a s druge njezini radnici u okviru državnih poduzeća grade po cijelome svijetu. Znate, investitori prate sve političke odluke jer kapital je vrlo plah. Posebno su opasne najave o izlasku SAD-a iz NATO-a. Kada bi se to dogodilo, vjerujem da bismo imali ratno stanje u dvorištu. Žarišna područja Republika Srpska i Kosovo vrlo brzo bi se zapalila. Rat nije dobar i političko-vojne odluke nas mogu više brinuti od bilo kakvih carinskih barijera. Kapital će uvijek pronaći svoj put”, zaključio je ekonomski analitičar Petar Vušković.