HZZO čisti liste: Čak 300 tisuća građana ostaje bez zdravstvenog osiguranja?

Od 1. travnja na snagu stupa zakonska odredba po kojoj svi osiguranici koji su promijenili status u obveznom zdravstvenom osiguranju temeljem kojeg su osigurani, moraju tu činjenicu dojaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) kako bi zadržali svoj status osiguranika.

Riječ je o odredbi koja HZZO-u omogućuje čišćenje evidencije osiguranih osoba od “fiktivnih” osiguranika. U toj su evidenciji, naime, danas i mnogi oni koji su otišli iz Hrvatske, zaposlili se u inozemstvu i zapravo više nemaju pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje. Prema procjenama zdravstvene administracije, radi se o brojci od čak 300.000 osiguranika, piše Novi list.

U subotu su na snagu stupile izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima se propisuje obveza osiguranicima da se osobno jave u HZZO ako su postali punoljetni, prekinuli radni odnos, ili pak odslužili vojni rok ili zatvorsku kaznu. U slučaju prijave na zavod za zapošljavanje takvo javljanje nije potrebno.

Rok do kraja lipnja

Osiguranike koji ne ispune svoju obvezu u propisanom roku, odnosno do kraja lipnja, te nakon toga jednom u svaka tri mjeseca, HZZO će odjaviti iz obveznog zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti, bez donošenja posebnog rješenja.

U potonjem slučaju, s obzirom na to da svi građani Hrvatske moraju imati obvezno zdravstveno osiguranje, osobe koje su ostale bez osiguranja dužne su se javiti najbližem područnom uredu HZZO-a i regulirati svoj status prema jednoj od zakonskih osnova osiguranja za koju u tom momentu ispunjavaju uvjete.

Na udaru zakona sada će se naći i svi oni koji u Hrvatskoj rade na crno pa im poslodavac ne uplaćuje doprinos za zdravstvo, niti to čini država kao nezaposlenim osobama. U HZZO-u nemaju računicu o tome kolika bi mogla biti ušteda za državni proračun kad se s popisa nezaposlenih osoba osiguranih u HZZO-u izbrišu svi oni koji nisu na birou.

Na udaru i radnici “na crno”

Grubom računicom, kad bi se radilo o 300.000 ljudi za koje država plaća zdravstveni doprinos od 16,5 posto na iznos od, recimo, 5.000 kuna mjesečno, bila bi to za državni proračun godišnja ušteda od čak 2,7 milijardi kuna.